Nikaragvanski režim prognao još jednog biskupa


Biskup Jinotege i predsjednik Nikaragvanske biskupske konferencije mons. Carlos Herrera protjeran je 13. studenoga iz Nikaragve u Gvatemalu.

Ovaj potez socijalističkog režima u Nikaragvi nastavak je dugotrajne vladavine progona kršćana u Nikaragvi. Prema dosadašnjim izvorima autoritarni režim predsjednika Daniela Ortege prisilio je više od 85 katoličkih svećenika i gotovo 60 evangeličkih pastora u egzil.

Osim toga u rujnu je Nikaragva oslobodila 135 političkih i vjerskih zatvorenika tako što ih je istovremeno protjerala iz zemlje. To je bila samo repriza već oprobanog recepta masovnog oslobađanja zatvorenika iz 2023., u kojem je vlada Nikaragve prognala 222 politička i vjerska pritvorenika.

Nije prvi protjerani biskup

Među onima koji su oslobođeni 2023. bio je istaknuti biskup mons. Rolando Álvarez, koji je uhićen 2022. i osuđen na 26 godina zatvora jer je javno govorio o progonu s kojim se suočava nikaragvanska Katolička Crkva. Odslužio je godinu dana kazne prije nego što je protjeran 2023.

Podsjetimo kako je Nikaragva u srpnju 2022. protjerala 18 časnih sestara iz reda Misionarki milosrđa, koji je osnovala Sv. Majka Terezija i koji je aktivan u Nikaragvi od 1988. Časne sestre su autobusom pod policijskom pratnjom prevezene do južne granice zemlje i natjerane da pješice prijeđu u Costa Ricu. Misionarkama ljubavi oduzet je pravni status mjesec prije protjerivanja, što je administrativna mjera koja je postavila temelje za njihovo izbacivanje iz zemlje.

Ranije 2022. Ortegina vlada protjerala je apostolskog nuncija u Nikaragvi.

Tvrdi da je katolik

Ortega predvodi antagonizam vlasti prema Crkvama koje smatra subverzivnom za njegovu moć. Stanovništvo Nikaragve pretežno je kršćansko, s oko 50% pripadnika Katoličke Crkve i 33% evangelističke denominacije. Unatoč tome i Orteginoj tvrdnji da je rimokatoličke vjere, on vodi državu u protivljenju Crkvi.

Govoreći ranije ove godine na Međunarodnom samitu o vjerskim slobodama, čiji je supokrovitelj ICC, jedan Nikaragvanin u egzilu objasnio je pritisak koji Crkva u Nikaragvi danas doživljava.

"Kao Crkva, proživljavamo najgore trenutke u našoj povijesti u Nikaragvi od njenog dolaska prije više od 500 godina", rekao je svećenik okupljenoj publici. Bio je uhićen, vrijeđan, pretučen i zatvoren mjesecima, a njegova obitelj u Nikaragvi ostavljena je živjeti s policijom parkiranom ispred njihove kuće, promatrajući svaki njihov pokret.

Takav je nadzor sve češći u Nikaragvi gdje se, prema riječima svećenika, "svake nedjelje patrolna vozila puna policije parkiraju ispred katoličkih crkava" i "vjernici koji nedjeljom prisustvuju euharistiji su fotografirani a homilije se snimaju".

Ova vrsta režima nadzora nevjerojatno je slična onome što je Kina nametnula svojim vjerskim zajednicama. Nikaragva održava bliske odnose s Kinom, koju vidi kao važnog saveznika suočena sa sve većim sankcijama Zapada i posrnulim gospodarstvom. Na tragu toga u prosincu 2023. Kina i Nikaragva najavile su unapređenje odnosa, čime su dvije autokracije još bliže nego prije.

Ž.I., KT