Nikaragva vodi u slučajevima vjerskih progona u Latinskoj Americi


Od 2018. u Nikaragvi je povećan progon protiv Katoličke Crkve. Nedavni dokument bilježi blizu 200 napada protiv Crkve u posljednje dvije godine.

Mons. Rolando José Alvarez Lagos u ruševinama prostorija Caritasa; Credit: ACN

Mons. Rolando José Alvarez Lagos u ruševinama prostorija Caritasa; Credit: ACN

Katolička Crkva u Nikaragvi pretrpjela je više od 190 napada i oskvrnuća u manje od četiri godine, uključujući požar u katedrali u Managui, kao i progon svećenstva u režiji predsjednika Daniela Ortege, navodi se u istraživačkom radu koji je poslan Papinskoj zakladi Pomoć Crkvi u nevolji (ACN).

Izvješće pod naslovom Nikaragva: Progonjena Crkva? (2018.-2022.), autorice Marthe Patricie Molina Montenegro, koja je dio Opservatorija za transparentnost i borbu protiv korupcije, objavljen je u svibnju i stoga ne pokriva brojne napade koji su se dogodili u mjesecu lipnju, poput progona biskupa Rolanda Álvareza Lagosa, iz biskupije Matagalpa, kao i zatvaranje katoličkih televizijskih kanala ili protjerivanje Misionarki ljubavi.

Nepovjerenje u pravni sustav

Nadalje, u istraživanju se procjenjuje kako su statistike manje od stvarnog broja napada. „Pronađeni su slučajevi u kojima su svećenici bili toliko umorni od krađa i oskvrnuća da su podnosili žalbe samo na posljednje od njih. Drugi su se odlučili za šutnju, jer više ne vjeruju u pravni sustav“, stoji u izviješću.

Posljedice požara u katedrali u Managui; FOTO: Oscar Navarrete/Pool/AFP/ Getty Images

Iznesene brojke pokazuju da je 37% prijavljenih neprijateljstava usmjereno prema svećenicima, biskupima, članovima redovničkih družbi, sjemeništarcima i laicima, te uključuje slučajeve progonstva, dok je 19% oskvrnuće bogomolja i liturgijskih predmeta. Također, zabilježen je visok postotak (17%) napada, razaranja, podmetanja požara, onemogućavanje osnovnih usluga i napada na privatno vlasništvo, među ostalim.

Zatvaranje nevladinih organizacija i katoličkih medija

Najnoviji slučaj – koji nije registriran u izvješću – jest objava Nikaragvanske vlade o prisilnom zatvaranju 101 nevladine organizacije (NVO), uključujući Družbu misionarki ljubavi Sv. Majke Terezije iz Kalkute. Ove časne sestre posvećene su služenju najsiromašnijima među siromašnima i vode dom za starije osobe, jaslice za djecu siromašnih majki i sklonište za napuštenu djecu i žrtve zlostavljanja.

Na popisu je još pet katoličkih institucija. Ako prijedlog odobri Nacionalna skupština, sljedeći tjedan broj nevladinih udruga koje je Ortegina vlada proglasila ilegalnima porast će na 758.

Prosvjedi protiv nikaragvanskog predsjednika Daniela Ortege u Managvi, Nikaragva, 2018.; Credit: CNS photo/Oswaldo Rivas, Reuters

U međuvremenu, 28. lipnja televizijska kuća Telecable uklonila je sa svoje mreže kanale TV Merced i Canal San José, kojima upravljaju biskupije Matagalpa i Estelí. Crkveni kanal 51 već je ukinut 31. svibnja.

Koji je razlog neprijateljstvu prema Crkvi?

Prema izvješću, razlozi ovakvog neprijateljstva Nikaragvanske vlade mogu se pronaći u potpori Katoličke Crkve studentima tijekom mirnih prosvjeda protiv korupcije i nepotizma u toj zemlji, koji su održavani od travnja 2018. pa nadalje. Crkve su otvorile svoja vrata nudeći prostore za dijalog i molitvene susrete, ali i za pomoć ranjenima i utjehu obiteljima ubijenih ili otetih građana.

„Prije travnja 2018. Crkva je bila predmet sporadičnog zlostavljanja. Nakon tog datuma neprijateljstvo je poraslo i brojem i stupnjem. Uvredljivi jezik predsjedničkog para protiv katoličke hijerarhije postao je sve jasniji i češći, a pojačano je i djelovanje nekih javnih institucija protiv karitativnog rada Crkve“, stoji u izvješću.

Ovu ozbiljnu situaciju progona protiv Katoličke Crkve ACN je već istaknuo u svom Izvješću o vjerskim slobodama za 2021.

KT