22. kolovoza

Obilježen prvi Međunarodni dan progonjenih zbog vjere


Međunarodni dan u spomen na žrtve nasilja počinjenoga zbog religije ili vjerovanja, kojeg su ustanovili Ujedinjeni narodi, prvi put je obilježen u četvrtak 22. kolovoza.

Kako je istaknuo glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres, podsjećajući na važnost ove inicijative, ovim danom potvrđuje se čvrsta potpora žrtvama nasilja utemeljenoga na religiji ili osobnim uvjerenjima. „Tu potporu očitujemo čineći sve moguće kako bismo suzbili takve napade, i tražeći da se odgovorni za njih kazne“, istaknuo je.

Organizacija Ujedinjenih naroda odlučila je ustanoviti taj dan rezolucijom izglasanom 28. svibnja. U tom dokumentu Ujedinjeni narodi napominju kako terorizam i nasilni ekstremizam u bilo kojem obliku i očitovanju, ne mogu i ne smiju biti povezani ni s kojom religijom, nacionalnošću, civilizacijom ili etničkom skupinom.

Visoka povjerenica Europske unije za vanjske poslove i politiku sigurnosti, Federica Mogherini, naglasila je kako vjernici bilo koje vjere, kao i oni koji ne vjeruju, na brojnim krajevima svijeta i dalje trpe nasilje i progone. „Ako neko društvo dopušta progon neke manjine, na taj način postavlja temelje za progon bilo koje zajednice. Progon kao odgovor na religijska uvjerenja ili pripadnost, ili pak na njihovo nepostojanje, kršenje je međunarodnoga prava i zahtijeva zajedničko zauzimanje u njegovu suzbijanju“, dodala je Mogherini.

I papa Franjo je tijekom svojeg pontifikata više puta zatražio da se prestanu rabiti religije kako bi se poticalo nasilje. „Tražimo od svih da prestanu instrumentalizirati religije kako bi poticali mržnju, nasilje, ekstremizam i slijepi fanatizam, te da prestanu rabiti Božje ime kako bi opravdali ubojstva, izgone, terorizam i opresiju“, riječi su iz Dokumenta o ljudskom bratstvu koji su potpisali papa Franjo i veliki imam Al-Azhara Ahmad Al-Tayeb.

U razgovoru za Vatican News, ravnatelj talijanskoga ogranka zaklade Pomoć Crkvi u nevolji Alessandro Monteduro kazao je kako Međunarodni dan žrtava nasilja povezanoga s njihovom religijom ili vjerovanjem, znak je pozornosti i osjetljivosti, te istaknuo da je vjerska sloboda majka svih sloboda.

„Kroz godine, a posebno posljednjih godina, vjersku se slobodu pomalo shvaćalo kao slobodu niže razine. Druge vrste sloboda odnosile su se na politiku, institucije, na nadnacionalne udruge; mislim i na slobode povezane s rasom, sa seksualnošću... Zbog toga činjenica da se i vjersku slobodu danas stavlja na višu razinu, pozitivna je stvar. Vjerojatno to znači kako se postiže veća svijest, iako putem dramatičnih podataka. Tema vjerske slobode prevažna je, stoga ju valja procjenjivati na pravi način“, naznačio je.

Glede statistika, Monteduro je napomenuo kako 20% zemalja u svijetu ne poštuje vjersku slobodu, a 60% ukupnoga svjetskog stanovništva, odnosno četiri milijarde ljudi, živi u zemljama u kojima vjerska sloboda nije potpuno zajamčena. „Nepoštovanje slobode vjere znači nepoštovanje mnogo šire slobode; kroz vjersku slobodu dolazimo, naime, do poštovanja slobode savjesti i misli. Članak 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima napominje kako te tri slobode idu zajedno i da ih uvijek treba štititi“, zaključio je Monteduro.

KT