Problemi Armenske crkve u Turskoj
Čet, 28. Rujan 2017. 11:46
Svećenici Armenske crkve su zatražili svakodnevnu molitvu svojih vjernika budući da su se susreli s problemom izbora novog patrijarha zbog političkih uplitanja...
Armenski patrijarhat u Istanbulu
Vlada Turske je prepoznala izbor 85. armenskog patrijarha Konstantinopolja kao proces koji trebaju nadzirati državni predstavnici.
Tradicionalni proces izbora novog patrijarha uključuje izbor privremenog crkvenog vijeća koje izabire svoga poglavara.
Međutim, turske vlasti nisu dale potrebnu dozvolu da se to vijeće sastane i izabere patrijarha. Tim su činom turske vlasti pokazale namjeru da čitav proces uspore i odgode.
Situaciju su dodatno pogoršale podjele u armenskoj zajednici i stalne političke tenzije između Turske i Armenije.
Patrijarh Mesrop II. je teško bolestan i službeno je umirovljen 26. listopada 2016. U međuvremenu njegove pastoralne zadaće obavlja nadbiskup Karekin Bekdjian. Kard. Bekdjian je 15. ožujka 2017. zamijenio nadbiskupa Arama Ateshyana, generalnog vikara, koji je bio privremeni vođa armenske crkve od 2010. kada se Mesrop II. razbolio.
Mesrop II.
Upravo je ta promjena bila alarmantna za Vladu Turske budući da je nadbiskup Ateshyan imao jake političke veze i prijatelje u turskim političarima.
Današnja Turska ubraja se među najvažnija područja ranog kršćanstva. U državi u kojoj je bilo sjedište Bizanta i Osmanskoga Carstva kršćani su do 20. st. bili manjina, ali koja je predstavljala oko 30 posto stanovništva. Njihov broj do danas se smanjio, prema procjenama, na samo 150 000 vjernika. U državi koja ima 75 milijuna stanovnika, muslimana je gotovo 99 posto, dok je udio kršćana oko 0,2 posto.
Uzroci drastičnog opadanja broja kršćana, između ostalog su i genocid nad Armencima tijekom Prvoga svjetskog rata, zatim grčko-turska razmjena stanovništva u duhu Ugovora iz Lausanne iz 1923., kao i za kršćane već desetljećima štetna vjerska politika.
Najjaču skupinu kršćana i dalje predstavljaju Armenci, s oko 70 000 vjernika. Neki crkveni poglavari smatraju da u Turskoj živi još desetak tisuća takozvanih kripto-Armenaca koji svoje kršćanstvo ne žive javno. Osim toga, brojni Armenci u Turskoj nisu službeno niti evidentirani. Mala armenska katolička zajednica u Istanbulu broji tek oko 3 000 vjernika.
Prema podacima vatikanskog Ureda za statistiku, u Turskoj ima oko 53 000 katolika. U taj broj uz rimokatolike uvršteni su i unijati (sirijski, kaldejski i armenski katolici). U Turskoj trenutno ima sedam katoličkih administrativnih jedinica (biskupija ili apostolskih vikarijata), 54 župe i 13 pastoralnih središta. O vjernicima skrbe šestorica biskupa, 58 svećenika, sedmorica redovničke braće, 54 redovnice i dvojica trajnih đakona. Nadalje, u Turskoj djeluje 29 katoličkih odgojno-obrazovnih institucija, kao što su vrtići, osnovne i srednje škole, gimnazije i posebne škole.
U Turskoj je još i oko 18.000 protestanata svih denominacija. Uglavnom su to luteranski, reformirani, metodistički i baptistički kršćani. Uz njih su prisutne i Anglikanska i Prezbiterijalna Crkva, kao i brojne slobodne Crkve.
KT
Izdvojeno
Križnim putem kršćana danas
.jpg&w=420&h=235&zc=1&hash=397b3eb05c304b0769cc752749574245)
Sri, 20. Stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
