Ukrajina
Ruski progon nepodobnih kršćana se nastavlja
pet, 27. veljače 2026. 12:05
Dok je rat koji je trebao biti ruska „trodnevna specijalna vojna operacija“ u Ukrajini ušao u petu godinu vjerske zajednice na teritorijima pod ruskom okupacijom suočavaju se sa sve većim pritiskom, uznemiravanjem i nasiljem.
Izvješća prominentnih kršćana i skupina za ljudska prava ukazuju na to da su protestantske zajednice u Ukrajini posebno meta racija, zatvaranja i zastrašivanja, a Moskva agresivno nastoji preoblikovati vjerski krajolik kako bi služio političkim i vojnim ciljevima, piše ICC. U sličnoj su situaciji i ostale vjerske zajednice koje sjedište imaju u Ukrajini.
Od potpune invazije koju je pokrenuo Vladimir Putin u veljači 2022., okupacijske vlasti sustavno su poduzimale mjere kako bi ograničile ili uklonile vjerske skupine koje smatraju nelojalnima. U više regija pod ruskom kontrolom, protestantske crkve bile su prisiljene zatvoriti svoja vrata ili se registrirati prema ruskim propisima, koji mnoge zajednice odbijaju prihvatiti. Pastori i članovi Crkvi prijavili su pritvaranja, ispitivanja i oduzimanje imovine.
Jedan od poznatijih slučajeva je primjer baptističkog pastora Sergeja Ivanova, koji je služio u zajednici na okupiranom jugu Ukrajine. Ruske su ga snage pritvorile nakon što su ga optužile za suradnju s ukrajinskim vlastima. Članovi Ivanovljeve zajednice izvijestili su da su bogoslužja prekinute, a crkveno zdanje brzo je zatvoreno. Ovaj slučaj odražava širi trend pritiska na baptističke i evangeličke zajednice, od kojih su mnoge odbile podvrgnuti se nadzoru vjerskih aktivnosti nametnutom za vrijeme okupacije.
Sličan problem imaju i svećenici koji pripadaju Pravoslavnoj Crkvi Ukrajine. Tako je na Krimu o. Serhii Mykhalchuk prijavio uznemiravanje i pravni pritisak ruskih vlasti nakon aneksije poluotoka. Sudovi su naredili deložaciju njegove katedralne župe u Simferopolju, glavnom gradu Autonomne Republike Krim u Ukrajini koji ima oko 350 000 žitelja. Također, vlasti su oduzele crkvenu imovinu nakon što je zajednica odbila ponovno se registrirati prema ruskim vjerskim zakonima vezanim uz moskovske crkvene strukture.
Zagovornici vjerske slobode kažu da ovaj obrazac odražava širu kampanju za uklanjanje neovisnog civilnog društva i njegovu zamjenu institucijama lojalnim Moskvi. Protestantske zajednice, dugo aktivne u humanitarnoj pomoći i radu u Ukrajini, privukle su pozornost okupacijskih vlasti koje ih često optužuju za povezanost sa zapadnim vladama.
Istodobno, ruski dužnosnici otvoreno su izabirali nove članove struktura povezanih s Ukrajinskom Pravoslavnom Crkvom. Analitičari kažu da se na okupiranim područjima Crkva sve više koristi kao sredstvo za političke poruke i za administrativnu kontrolu, zamagljujući granicu između vjerskog života i državne politike. Kritičari tvrde da pristup Moskve predstavlja očito korištenje vjerskih institucija kako bi legitimizirala svoju vlast nad okupiranim teritorijem.
Također, okupacijske vlasti promovirale su svećenstvo povezano s Moskvom te marginalizirale ili uklanjale vjerske vođe koji izražavaju odanost Kijevu. Crkve, župe i svećenici koji ne žele surađivati s okupacijskim dužnosnicima suočavaju se s uznemiravanjem, zatvaranjem ili protjerivanjem, dok vjerske strukture koje podržavaju agresiju imaju povlašteni tretman.
Kako rat ide u nedogled jasno je da nabrojani koraci predstavljaju širi pokušaj preoblikovanja ukrajinskog društva pod ruskom kontrolom.
Ž.I., KT
Izdvojeno
Križnim putem kršćana danas
sri, 20. stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
