Ova transformacija značajno je potkopala vjersku slobodu, posebno u Sabahu, koji je 1960-ih prešao iz sekularne države u islamsku, što je izravno kršenje Malezijskog sporazuma (MA63) iz 1963.

Nedavna najava Malezijske zaklade za islamsko širenje (Yadim) o proširenju svoje mreže propovjednika u Sabahu naglašava upornost ove agende, izazivajući zabrinutost zbog erozije vjerske slobode, prava autohtonog stanovništva i masovnog preobraćenja kršćanske mladeži.

Pokret dakwah, nastao krajem 1960-ih usred etničkih napetosti, politizirao je islam putem sveučilišnih mreža inspiriranih egipatskim Muslimanskim bratstvom. Označio je sekularne elite kao "neislamske" i zalagao se za proširenu vjersku poduku.

Do 1980-ih, pod premijerom Mahathirom Mohamadom, vlada je kooptirala vođe dakwe, osnivajući institucije poput Međunarodnog islamskog sveučilišta u Maleziji (IIUM) 1983. kako bi „islamizirala znanje“. Ova inicijativa integrirala je islamske perspektive u područja poput znanosti i ekonomije, marginalizirajući zapadne sekularne okvire. Sveučilišta poput Universiti Sains Islam Malaysia (USIM) i Universiti Teknologi MARA (UiTM) dodatno su učvrstila ideologije preporoda. Zagovornici dakwe uzdigli su se do istaknutih uloga u akademskoj zajednici i državnoj službi, ugrađujući islamske vrijednosti kroz generacije kroz obvezne islamske studije, natjecanja u znanju Kur'ana i politike poput Penyerapan Nilai-Nilai Islam (Infuzija islamskih vrijednosti).

To je potaknulo konzervativni način razmišljanja, pozicionirajući obrazovanje kao alat za kulturnu dominaciju. U Sabahu, nekada sekularnom uporištu, savezni mandati nametnuli su islamske nastavne planove i programe i kampanje dakwe usmjerene na autohtone zajednice, narušavajući tradicije kršćanske većine.

Značajno je da se kršćanska mladež u velikom broju obraća putem ovih obrazovnih inicijativa, koje daju prednost islamskim učenjima nad vjerskom raznolikošću. Yadimov nedavni plan da poveća broj svojih da'ija (propovjednika) u Sabahu s 28 na 40 s naglaskom na ruralne satove Kur'ana i Fardu Aina, intenzivira ove napore, ubrzavajući obraćenja među nemuslimanskom, posebno kršćanskom, mladeži i mladim odraslim osobama.

Inače, u Sabahu je ustavni amandman iz 1973. kojim je islam proglašen državnom religijom prekršio jamstvo vjerske slobode što je označilo značajno kršenje sekularnog okvira sporazuma.

Širenje UMNO-a u Sabah 1990-ih, zajedno s inicijativama dakwah, uskladilo je lokalnu politiku s federalnom islamizacijom, marginalizirajući prava autohtonog stanovništva.

Unatoč tvrdnjama predsjednika Yadima, Datuka dr. Hasana Bahroma, o umjerenosti, ovaj pristup prikriva sistemske pristranosti koje daju prioritet dosegu dakwe nad vjerskom slobodom, doprinoseći obraćenju kršćanske mladeži i mladih odraslih osoba u značajnom broju, javlja ICC.

Demografski, islamizacija je preoblikovala Maleziju jačanjem malajsko-muslimanskog identiteta, koji čini otprilike 63,5% stanovništva. U Sabahu su i dijelili državljanstva muslimanskim imigrantima s Filipina i Indonezije, povećavajući muslimansko stanovništvo i preokrenuvši status kršćanske većine u Sabahu.

Crkve i nevladine organizacije osudile su to kao duboku izdaju, tvrdeći da potkopava vjersku slobodu i potiče napetosti. Yadimov intenzivirani doseg u ruralnim središtima Sabaha, uz podršku digitalnih platformi poput TikToka i WhatsAppa, dodatno potiče ovu dinamiku, olakšavajući obraćenja, posebno među mladeži, i naginjući demografsku ravnotežu.

Dok se Malezija bori sa svojim identitetom, napetost između malajsko-islamske nadmoći i vjerskih sloboda ostaje ključno pitanje za njezine raznolike regije.

Inače, Sabah je malezijska savezna država koja se nalazi na sjevernom dijelu otoka Borneo. Često je nazivaju "Zemlja ispod vjetra" jer je izvan područja tajfuna.

Sabah je poznat po svojoj iznimno bogatoj prirodi i biodiverzitetu. Ima planinske lance na zapadu, uključujući planinu Kinabalu, najviši vrh Malezije sa 4 095 metara. Unutrašnjost regije prekrivena je gustim tropskim prašumama, dok je obala razvedena, s brojnim plažama i koraljnim grebenima. Glavni grad je Kota Kinabalu, koji je ujedno i ekonomski centar države. Demografski sastav Sabaha, koji ima više od tri milijuna žitelja, je vrlo složen i raznolik, što je uostalom i karakteristika cijele Malezije, samo što je ovdje još izraženije budući da je dom za više od 30 autohtonih etničkih grupa.

Islam je najzastupljenija religija, ali značajan dio pučanstva su i kršćani (24%). Prisutan je i budizam među kineskom populacijom u gradovima.

Službeni jezik je malajski, koji se koristi u obrazovanju i javnoj upravi.

Ž.I., KT