Nove kineske Administrativne mjere za vjersko svećenstvo stupit će na snagu 1. svibnja. Ova je pravila preveo časopis Bitter Winter, koji izvještava o uvjetima vjerskih sloboda u Kini.

Prema tim pravilima, Kinesko katoličko patriotsko udruženje (KKPU) koje kontrolira država, bit će odgovorno za izbor kandidata za biskupe. Iste će onda „potvrditi i posvetiti Kineska katolička biskupska konferencija“.

U pravilima se ne spominje nikakva uloga Vatikana u potvrđivanju biskupa, unatoč Vatikansko-kineskom ugovoru iz 2018. prema kojemu su navodno i kineske vlasti i Sveta Stolica uključeni u proces imenovanja biskupa.

Vatikan je 2018. postigao dogovor s kineskim vlastima o imenovanju biskupa i uvjetima imenovanja, koji su potvrđeni u listopadu 2020. za nove dvije godine, ali nikada nisu bili u potpunosti objavljeni.

Sporazum je predviđao veto Svete Stolice

Međutim, prema izvješćima, sporazum omogućava kineskoj Crkvi koju kontrolira država (KKPU) da bira biskupske kandidate, koje bi onda Sveta Stolica odobrila ili stavila veto. U vrijeme kada je sporazum između Vatikana-Kine obnovljen u listopadu 2020., vatikanske su novine izvijestile da su dva kineska biskupa imenovana prema „regulatornom okviru uspostavljenom sporazumom“. Vatikan je u studenom potvrdio da je treći biskup imenovan prema regulatornom okviru sporazuma.

Nekadašnji biskup Hong Konga kardinal Joseph Zen, kao žestoki kritičar sporazuma, rekao je da bi to moglo staviti Vatikan u poziciju da mora više puta stavljati veto na biskupske kandidate koje je predložila Kina.

Sporazum je potpisan kako bi se pomoglo ujedinjenju državne Crkve i podzemne Katoličke Crkve. Procjenjuje se da je 6 milijuna katolika registrirano kod KKPU-a, dok se vjeruje da nekoliko milijuna pripada neregistriranim katoličkim zajednicama koje su ostale vjerne Svetoj Stolici.

Prema novim pravilima, nakon što novi biskup bude posvećen, KKPU i Biskupska konferencija koju kontrolira država poslat će njegove podatke Državnoj upravi za vjerska pitanja.

Registriranje klera u bazu podataka je ključni dio novih administrativnih mjera, prema kojima će se onda također od klera u Kini tražiti da promoviraju vrijednosti Kineske komunističke partije.

Religija koju kontrolira država

Primjerice, članak III. administrativnih mjera kaže da svećenstvo „treba voljeti domovinu, podržavati vodstvo Kineske komunističke partije (KKP), podržavati socijalistički sustav“ i „pridržavati se smjera sinicizacije religije u Kini“.

Praksu sinicizacije najavio je i provodio predsjednik Xi Jinping posljednjih godina; kritičari su taj plan nazvali prisilnim pokušajem stavljanja vjerske prakse pod kontrolu kineske vlade i sukladno vrijednostima KKP-a.

Uz to, očekuje se da kler „djeluje kako bi održavao nacionalno jedinstvo, religijski sklad i socijalnu stabilnost“.

Odjeljak D mjera kaže da svećenstvo mora „voditi“ građane „da budu domoljubi i poštuju zakon“. Zabranjeno im je raditi na „potkopavanju nacionalnog jedinstva“ ili podržavanju „terorističkih aktivnosti“.

Nejasno je kako se prema tim novim administrativnim mjerama definira „terorist“. U hongkonškom zakonu o nacionalnoj sigurnosti koji je izvana nametnut 2020., „terorizam“ je obuhvaćao djela poput paljenja i vandaliziranja javnog prijevoza.

Registrirani članovi klera u Kini neće smjeti „organizirati, ugostiti ili sudjelovati u neovlaštenim vjerskim aktivnostima koje se održavaju izvan ovlaštenih mjesta vjerskih aktivnosti“, te im neće biti dopušteno propovijedati u školama koje nisu vjerske škole.

Registrirani kler mora pripadati jednoj od kineskih državnih religija. Voditeljima „kućnih Crkava“ ili „podzemnih“ Crkava neće biti dopušteno da budu registrirani svećenici.

Ulaz u bogomolje „trebalo bi regulirati strogim nadzorom vrata, provjerom identiteta i registracijom“, kaže se u dokumentu.

Pravila također zahtijevaju „program obuke svećenstva“ za „političko obrazovanje“, kao i njihovo „kulturno obrazovanje“. Kler bi također trebao biti suđen prema njihovom ponašanju s uspostavljenim sustavom „nagrada i kazni“.

KT