Čvrst oslonac treba tražiti u Bogu


Dijalog utjehe u nevoljama djelo jeengleskog svetca Thomasa Morea koje je napisao za vrijeme svoje velike kušnje – u vrijeme iščekivanja smrtne kazne zbog vjernosti vlastitoj vjeri i Papi.

Piše: Tina Matić

Knjigu Dijalog utjehe u nevoljama koju potpisuje slavni intelektualac, državnik, svetac i mučenik Thomas More, objavila je 2018. nakladna kuća Verbum iz Splita. Izdanje je ispisano na 288 stranica koje je s izvornog engleskog na hrvatski jezik preveo Mijo Pavić.

Pravo vrijeme i mjesto

Djelo Dijalog utjehe u nevoljama koje je napisao Sv. Thomas iščekujući smrtnu presudu, smješteno je u vremenski okvir nakon Mohačke bitke, u razdoblje 1527. – 1528.

Samo 16. stoljeće bilo je vrijeme političkih previranja, osobito u Ugarskoj koja se nalazila na granici između starih europskih sila i novonastale sile koja je prijetila osvajanjem Starog kontinenta. Upravo kontekst tog vremena i te granične zemlje priča priče o različitim nevoljama, a nevolje su izvor mnogih kušnji.

Tako autor piše izmišljeni dijalog između umirućeg ujaka Antuna i mladog nećaka Vincenta u kojem mladić želi čuti što više savjeta od mudrog starca jer je svjestan svih nevolja koje ga čekaju. Na poseban način je okarakterizirana volja za opstankom katoličanstva što se zapravo može poistovjetiti i s borbom samog autora protiv kralja Henrika VIII.

Sve misli Thomas je sažeo u tri glave. Prva ima 20 brojeva, druga 17, a treća je sazdana od 27 brojeva.  

Čvrst oslonac

Djelo ne priča samo priču utemeljenu na povijesti. Sadržaj je takav da se svaki čitatelj može poistovjetiti i od mnoštva misli barem neku uzeti za sebe. Knjiga je svevremenska i prikazuje emocije i situacije s kojima se svaki pojedinac tijekom života suočava. Opisuje sumnju, tjeskobu, očaj, oholost, malodušnost, mržnju, progone, mnogobrojne okolnosti i iskušenja koja čovjeku nisu strana, ali ga ne usrećuju.

Dijalogom likova ističe se misao kako je bol dio života, ona mora postojati, ali se ne smije pokleknuti pod pritiskom iskušenja, treba ostati vjeran savjesti i dobru. „Ali bilo kada da me Bog uzme s ovog svijeta te pomislite da tako ostajete neutješni, kao da sam ja vaša vrhovna utjeha, u tom biste slučaju bili, vjerujem, nalik čovjeku koji odbacuje čvrst štap i pokušava se osloniti na gnjilu trstiku. Jer vaša utjeha jest i mora biti Bog, a ne ja“, u djelu govori ujak mladiću. Upravo je to misao koja osnažuje, koja svakom potištenom srcu ulijeva nadu, snagu i povjerenje, sigurnost da je Bog uz svakoga.

Poznati mučenik iz Engleske

„Čovjek svih vremena“ Thomas More, engleski državnik, pisac, mučenik, rođen je 7. veljače 1478. u Londonu, a umro 6. srpnja 1535. Studirao je pravo i četiri godine stanovao kod engleskih kartuzijanaca, te će kao i oni postati mučenikom katoličke vjere i Crkve, posebno Pape i papinstva. Bavio se i humanističkim studijima.

Iako je 1523., kao govornik Donjeg doma, More sve više dobivao naklonost kralja Henrika VIII., nekoliko godina kasnije on će ga osuditi na smrt.

Henrik je planirao prekinuti svoj zakoniti brak i iz tog razloga je prisilio kler da ga prizna „čuvarom i glavarom engleske Crkve“. Thomas More stajao je uz crkveni zakon, kralju nije pružio podršku niti je otišao na proslavu njegova drugog nezakonitog vjenčanja. Henrika VIII. to je jako razbjesnilo stoga ga je najprije zatvorio, a potom i kaznio smrću odrubljivanjem glave.  

Thomas More jedan je od velikih ljudi, ne samo kao znani humanist, pisac Utopije, nego još kudikamo više kao mučenik koji je iskazao vjernost svojoj katoličkoj vjeri i namjesniku Kristovu na zemlji.