Kako postići umijeće starenja?


Djelo "U potrazi za osmišljenom starošću. Prilog antropologiji starosti", hrabar je pokušaj prikazivanja drukčijeg, znanstveno utemeljena i iz osobna iskustva doživljena neizbježna starenja.

Na putu k prihvaćanju svoje starosti

Na putu k prihvaćanju svoje starosti

 

Knjiga autorice Slavice Dodig donosi promišljanje o starosti na biblijskim temeljima, ali i kratak osvrt na starost s gledišta Tore i Kur'ana. U tri poglavlja i na 154 stranice izdala ju je Kršćanska sadašnjost u rujnu 2021.

Započinje Pjesmom riječnog ribara Theodora Kramera, koju je prepjevao lektor djela Sead Muhamedagić.

U predgovoru je donesena kratka misao o tome kako rasprava o starosti postoji još od Hipokrata, ali kako su ljudi tek skoro, produljenjem životnoga vijeka, počeli razmišljati o kvaliteti starenja.

O starosti općenito

Prvo poglavlje naslovljeno je Starenje i starost, i počinje odgovorom na pitanje: Tko je čovjek? Potom donosi ljestvicu prosječna životnog vijeka u različitim (pra)povijesnim razdobljima zaključujući kako je došlo do produljenja životnog vijeka. Autorica kratko razmatra i utjecaj spola na životni vijek te objašnjava zašto žene žive prosječno tri do četiri godine dulje od muškaraca.

Odmah nakon rođenja čovjek počinje starjeti, ali s obzirom na produljenje životnog vijeka, i starosne granice su se pomaknule. Na kraju poglavlja prikazane su najčešće bolesti od kojih umiru stariji, od najranijih faza starosti.

Starost u filozofiji i teologiji

Središte knjige je drugo, ujedno i najopsežnije, poglavlje u kome je obrađen povijesni pogled na starost. Počinje od položaja starijih na drevnom Bliskom istoku gdje su misli o smrti bile bogate, a autorica se osvrće na pogled na smrt različitih kultura i nacija poput Egipćana, Grka i Rimljana, te prelazi na srednji vijek do 20. stoljeća kada je Crkva bila pionir brojnih društvenih inovacija. Starost se smatrala patološkim stanjem nastalim zbog grijeha. Tajna dugovječnosti bila je tjelovježba, odmor i potpuna njega tijela. S renesansom cvatu i govori o trajanju ljudskoga vijeka pa filozofi, znanstvenici i umjetnici pišu o važnosti higijene, brige za okoliš te o životu općenito kako bi se produljilo njegovo trajanje.

Ipak, kako je prenijela Dodig, filozofi su se više zanimali za smrt, a o starosti su govorili u kontekstu razvijanja mudrosti. Novina koju teološka interpretacija donosi je govor o brizi za dušu te o njezinu životu nakon smrti tijela. Autorica ovdje spominje istaknutije filozofe i teologe donoseći kratki prikaz njihova shvaćanja smrti.

Kratko je prerađeno viđenje smrti u svjetskoj i suvremenoj hrvatskoj književnosti.

Najopsežniji prikaz shvaćanja smrti u ovoj knjizi je biblijska slika starosti, pa se može čitati o vrlinama kojima starost obiluje, odnosu prema starijim osobama, a onda i o samoj starosti i smrti. Kako to razdoblje života može biti i lijepo, čitatelji se mogu uvjeriti u dijelu knjige s porukama biblijskih staraca.

Tajna sretne starosti

Treće poglavlje je epilog u kome autorica donosi objektivno shvaćanje starosti danas, ali i radost starenja kada se ona prihvati. Ključno je, kako je objasnila, osmisliti starost čime čovjek stječe umijeće starenja i shvaća kako je to razdoblje ljudske zrelosti i razboritosti u kome može ići k shvaćanju smisla života. Osoba koja ne prihvati starost, bit će nesretna, dok ona koja ju prihvati, ima mogućnost ostvarivanja svojih životnih ciljeva do kraja.

U potrazi za osmišljenom starošću djelo je koje jednostavno objašnjava fenomen starosti i kako postići pomirenje s tim razdobljem svojega života, te je kao takvo odlična prigoda za sve one koji žele razmišljati o tom dobu ljudskoga života.

J.M., KT