Katolički puk u BiH marijanski je narod


"Gospina Bosna – pod okriljem 'Rajske Djeve'" zbornik je radova XIII. mariološko-marijanskoga nacionalnog simpozija održana u Travniku od 10. do 13. svibnja 2018.

Zbornik je produkt XII. mariološko-marijanskoga nacionalnog simpozija

Zbornik je produkt XII. mariološko-marijanskoga nacionalnog simpozija

Uredili su ga Nedjeljka s. Valerija Kovač i Daniel Patafta. Sastoji se od triju poglavlja u kojima je 17 različitih autora pisalo o Gospinim svetištima i crkvama, Mariji u životu i djelima izabranih likova te o Mariji u današnjoj kulturi i pobožnosti. Na 396 stranica izdali su je u siječnju 2022. Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Kršćanska sadašnjost.

Marijanska prosteništa u BiH

Prvo poglavlje zbornika obrađuje marijanska svetišta i crkve u Bosni i Hercegovini, njihovu povijest, značaj i vjernički osjećaj za Gospu kojim prevladava snažna ljubav. Autori su, tako, pisali o konkretnim svetištima i značajnim mjestima za vjernike bh. (nad)biskupija poput Kondžila, Olova, Hrasna i Seonice.

Uz to, u ovom prvom dijelu moguće je pročitati i o značaju tih marijanskih mjesta, koliko ona doprinose pastoralu te obnovi vjere. Čudotvorna su to mjesta o čemu su posvjedočili i autori u svojim radovima posebice se osvrćući na nedaće katoličkog puka tijekom povijesti, koji je sa svojim svetinjama to lakše podnosio. Njihova uloga je značajna i na polju društvenih, ali i ekonomskih zbivanja hrvatskog naroda koji je svoju tradiciju vjerno čuvao i prenosio tijekom povijesti zbog čega i danas postoje podatci o početcima prosteništa, bilo to iz usmene tradicije ili izravna iskustva.

O Mariji u djelima istaknutih osoba

Drugi dio posvećen je znanim osobama i ulozi Marije u njihovu životu. Protumačen je tako Pozdrav Blaženoj Djevici Mariji Sv. Franje Asiškog napisan u 13. stoljeću kojim se širi značaj marijanskog otajstva, a iz koga je kasnije nastala franjevačka mariologija. Potom je obrađena i marijanska pobožnost kraljice Katarine Kosače čiji je lik i danas prisutan u svijesti hrvatskoga naroda, a kod koje je bila istaknuta bogobojaznost i marijoljublje. I Matija Divković, ime utkano u temelje bh. književnosti, liku Bogorodice posvetio je značajan dio svoga djelovanja.

U ovom poglavlju donesena je i misao o Djevici Mariji u poslanicama nadbiskupa Josipa Stadlera kod koga je posebice izražena Marijina povezanost s Kristom i njezina uloga u spasenjskom planu. O Mariji u poeziji moguće je čitati u zbirkama pjesama nadbiskupa Ivana Šarića koji je hrvatski narod, kroz svoje djelo, stavio upravo pod zaštitu Svete Majke.

A kako ispravno štovati Blaženu Djevicu Mariju na temelju crkvene tradicije, nauka i duhovnog života, može se pročitati na primjeru života banjolučkog blaženika Ivana Merza.

Bogorodica u kulturi

Treće poglavlje naslovljeno Marija u današnjoj kulturi i pobožnosti donosi četiri rada o mariologiji u tisku, tradiciji Hrvata-katolika u Ljubiji – mjestu u Banjolučkoj biskupiji, Mariji u svijesti ukrajinskog naroda, a koja je prisutna kod grkokatolika u BiH te o vezi između muslimana i marijanskih svetišta u BiH.

O Gospi u tisku bilo je govora kroz prizmu revije Svjetlo riječi i njegovim izdanjima u razdoblju od 2000. do 2017. u kojima je Djevica Marija približena širim narodnim masama, ali joj nedostaje kompleksnije bavljenje mariologijom.

U drugom radu autorice su se bavile vjerskim životom u Ljubiji i kako su na njega utjecala povijesna zbivanja.

Zanimljiv rad o Bogorodici u usmenoj tradiciji Ukrajinaca koju je autorica pokušala povezati s grkokatolicima u BiH, iziskivao je brojna istraživanja koja su plodonosno dovela do nečega što se može nazvati "autonomni ukrajinski lik Bogorodice". Posebice se to istraživalo kroz tekstove istraživača ukrajinskog folklora.

Posljednji rad u knjizi potvrdio je nešto čemu katolici na bh. prostoru svjedoče stoljećima, a to je zanimanje muslimana za marijanska svetišta, posebice zbog važna mjesta koga Marija ima u islamu.

Za kraj treba reći kako ovaj zbornik čitateljima ukazuje na već znanu duboku povezanost Blažene Djevice Marije i Hrvata-katolika u BiH, ali ih može dovesti i do spoznaje blagodati koju je iznjedrila ta povezanost i katolički puk potvrdila kao marijanski narod.

J.M., KT