Mir se ne može ostvariti u strahu


Djelo je istraživanje o ulozi i nauku Crkve u ratovima tijekom povijesti, a izravni povod za pisanje bio je napad Rusije na Ukrajinu čime je započeo rat dviju kršćanskih zemalja.

Knjiga je svjetlo dana ugledala u srpnju 2023.

Knjiga je svjetlo dana ugledala u srpnju 2023.

Piše: Josipa MilerKatolički tjednik

Poraz ljudskosti. Crkveni nauk u epohi nuklearnog oružja napisao je Odilon-Gbènoukpo Singbo, a na 357 stranica otisnule su ga nakladnička kuća Kršćanska sadašnjost i Hrvatsko katoličko sveučilište Zagreb u srpnju 2023. Recenzenti su izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić, izv. prof. dr. sc. Stipe Buzar i doc. dr. sc. Ante Bekavac.

Djelo se sastoji od pet poglavlja u kojima je donesen pregled klasičnih i relevantnih filozofskih teorija o ratu, obrađena je važnost nekih ključnih načela za humanost u ratovanju, pojašnjen je nauk Crkve o ratovanju prije i poslije Drugog vatikanskog sabora, a posljednje poglavlje posvećeno je "nuklearnoj metafizici".

Opravdanost rata

Knjiga ne govori o povijesti, niti se bavi crkvenom diplomacijom u ratnim trenutcima, a u njoj se ne mogu pronaći ni neke informacije koje bi možda čitatelj očekivao u štivu koje se bavi temom ratovanja poput, primjerice, križarskih ratova. Autor ostaje u okviru moralnog nauka Crkve, a potaknut je ruskim napadom na ukrajinski narod što je kod njega izazvalo "egzistencijalnu uzdrmanost".

Odgovara stoga na pitanja o opravdanosti rata s crkvene točke gledišta budući da bi postojanje vojnih ordinarijata moglo formirati misao kako je opravdano proizvoditi oružje, pa i sudjelovanje kršćana u tom procesu. Piše također i o pravednu ratu, a svoj rad dijeli na dva dijela – prvi, glavni dio, sastoji se od četiriju poglavlja, a drugi dio čini peto poglavlje.

Prvobitno donosi jezgrovit prikaz različitih teorija antičkih filozofa i crkvenih mislilaca, a posebice prikazuje sažetak Augustinova i Tomina nauka o pravednu ratu, teoriji koja je, prema mišljenju Singba, i dalje implicitno prisutna u crkvenom nauku o ratu.

Obrađuje također razne filozofske teorije i načela koja reguliraju vojnu filozofiju: decizionizam, pacifizam, militarizam, realizam i naravno pravo, a analiza je usmjerena prema načelima proporcionalnosti, diskriminacije i pitanja prigovora savjesti. Sve to, dakako, obrađuje kako s filozofskog i gledišta crkvenog nauka.

Pozornost je, među ostalim, usmjerena i na prikaz odgovornosti Crkve u nekim sukobima tijekom povijesti, s posebnim osvrtom na ulogu papa u dvama svjetskim ratovima. Isto tako autor prikazuje "duboku svijest Crkve o sveprisutnoj prijetnji miru i blagostanju naroda", a piše i o nuklearnoj metafizici koja je, kako je istaknuo, "metafizika čovjekove sklonosti samouništenju zbog izbacivanja transcendentnog iz svoje vrste".

Racionalni odgovor na nasilje

Poraz ljudskosti sabire neke misli Crkve o nasilnim sukobima, koje nisu temeljene na bezuvjetnom pacifizmu, nego na Isusovu racionalnom odgovoru na nasilno ponašanje sluge velikog svećenika (Iv 18,22-23), a s ciljem iskorjenjivanja ratne svijesti iz čovjeka te nuklearnog obraćenja, odnosno eliminacije takvog oružja.

Knjiga je vrlo aktualna, pruža uvid u "ludost militarizma" te objašnjava kako se "ne može ostvariti mir u strahu" jer "budućnost civilizacije ovisi o jednom ljudskom prstu". Preporuča se zato svima koji bi željeli riješiti moralne dvojbe oko opravdanosti rata ili učvrstiti svoj stav kako čovjekovo dostojanstvo mora biti u središtu.

Od Benina do Hrvatske

Odilon-Gbènoukpo Singbo rođen je 1980. u Hondjiu, u afričkoj državi Benin, gdje je završio osnovnu školu, a potom i maturirao u klasičnoj gimnaziji. U rodnoj zemlji započeo je filozofsko-teološki studij, a završio ga je 2009. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao stipendist Varaždinske biskupije. Zaređen je iste godine te je službe župnog vikara obnašao u nekoliko hrvatskih župa. Licencijatski rad obranio je 2016., a doktorski 2019. Autor je nekoliko znanstvenih i stručnih članaka te knjiga.