Suvremena bajka o dobru i zlu


Treći i posljednji svezak briljantne "Svemirske trilogije", koga autor naziva bajkom za odrasle, predstavlja odlučujuću bitku protiv zla s kojim se borio u prva dva sveska.

Knjiga se preporuča ljubiteljima književnosti, koja tjera čitatelja na preispitivanje svijeta oko sebe

Knjiga se preporuča ljubiteljima književnosti, koja tjera čitatelja na preispitivanje svijeta oko sebe

Piše: Josipa MilerKatolički tjednik

Ta strašna snaga djelo je C. S. Lewisa, originalno objavljeno na engleskom jeziku 1945. U izdanju nakladničke kuće Verbum, te uz prijevod Mije Pavića, na hrvatskom jeziku knjiga je svjetlo dana ugledala u rujnu 2024.

Za razliku od prva dva dijela trilogije, Izvan tihog planeta i Prelandra, koji su više usmjereni na međuplanetarna putovanja, Ta strašna snaga duboko je ukorijenjena u ljudsko iskustvo i smještena u (tada) blisku budućnost Engleske.

Dinamična priča

Priča je ovo o Jane i Marku Studdocku, bračnom paru čiji su životi zauvijek promijenjeni jer postaju upleteni u zavjeru koja uključuje Nacionalni institut za koordinirane eksperimente (NICE). Ova organizacija, koja u početku izgleda kao napredni znanstveno-istraživački institut, otkriva svoju pravu prirodu dok nastoji kontrolirati i um i tijelo, a sve uz manipulaciju i uništavanje u ime napretka.

Mark, sveučilišni profesor, u početku je privučen idejama NICE-a, koji se predstavljaju kao napredna znanstvena institucija koja koristi tehnologiju kako bi unaprijedila ljudsku vrstu. Mark prvotno ne vidi nikakvu opasnost.

U međuvremenu, njegova supruga Jane postaje sve više uključena u misteriju oko NICE-a, ali iz drukčije perspektive. Ona se povezuje sa starim, mudrim likovima, među kojima je i Ransom, lik već poznat iz prethodnih knjiga trilogije, a koji je borac protiv zla.

Radnja oštro kritizira slijepo povjerenje u znanost i gubitak ljudskog dostojanstva kada intelektualni i tehnološki napredak postane odvojen od moralnosti.

Lewis koristi ovu pozadinu kako bi isprepleo brojne teme, uključujući opasnosti tehnokracije, važnost individualne savjesti i borbu između dobra i zla. Narativ također ima snažnu kršćansku podlogu, tipičnu za Lewisova djela, usmjerenu na teme duhovnog buđenja, milosti i otkupljenja.

Borba između sila dobra i zla koja se nalazi u knjizi ne događa se samo kao vanjski konflikt, nego i kao unutarnji sukob svakog lika.

Priča o dubini ljudske pokvarenosti i onomu što će biti potrebno kako bi se prevladala pala ljudska priroda, donesena je dinamično, odnosno autor je stvorio živopisno ozračje. Iako postoje trenutci napetosti, roman je ispunjen i filozofskim razmatranjima, razgovorima i debatama o ulozi čovječanstva u svijetu.

Neovisna knjiga

Knjiga je danas jednako relevantna kao i kada je prvobitno objavljena 1945. te je nezaobilazno štivo za ljubitelje fikcije, filozofije i teologije. „Stoji uz bok Kugi Alberta Camusa i 1984. Georgea Orwella kao bezvremenski klasik koji oduševljava brojne naraštaje, koliko zbog same ljepote pripovijedanja, toliko i zbog sržnih životnih pitanja kojima je prožeta“, opisao je roman Los Angeles Times.

Iako je djelo završni dio trilogije, može se čitati neovisno o njima, a preporuča se ljubiteljima književnosti koja tjera čitatelja na preispitivanje svijeta oko sebe i postavljanje važnih pitanja o čovjekovoj prirodi.

Sjajna je za sve koji žele istražiti teme poput tehnološke kontrole, morala i borbe za slobodu, ali i za one koje naprosto oduševljava Lewisov filozofski pogled i njegova sposobnost spajanja znanosti, religije i književnosti u dosljedno djelo koje će svakog čovjeka izazvati i nadahnuti.

Književnik apologeta

Clive Staples Lewis (1898. – 1963.) britanski je pisac, teolog i profesor književnosti. Najpoznatiji je po seriji knjiga Kronike iz Narnije, koje su stekle ogromnu popularnost među čitateljima svih uzrasta. Pisao je i teološke radove, eseje i romane.

Studirao je na Sveučilištu u Oxfordu gdje je kasnije i predavao. Njegov rad bavi se temama religije, morala, filozofije i ljudske prirode, a bio je i istaknuti apologet kršćanske vjere. Njegove knjige često spajaju fantastične svjetove s dubokim teološkim i filozofskim idejama.

Osim književnog stvaralaštva, Lewis je bio i blizak prijatelj piscu J. R. R. Tolkienu, te su zajedno pripadali intelektualnom krugu poznatom kao Inklings.