Sveta zemlja

Biblijska arheologija još je jedna od žrtava pandemije


Iako neki smatraju kako to u trenutcima pandemije virusa COVID-19 nije „nužna služba“, dio ljudi je zabrinut za to kako će se vršiti arheološka istraživanja u Svetoj zemlji.

Foto: Kumran (Davor Krajinović)

Foto: Kumran (Davor Krajinović)

Arheolozi, čiji je rad doprinio rješavanju misterija prošlosti, razmišljaju o tome što, u kontekstu njihovog rada, donosi budućnost. Dok to ne postane jasnije, akademski i ljetni programi volontera uglavnom su na čekanju. Osim toga, mnogi su zabrinuti onim što bi se moglo izgubiti prije nego se ti programi ponovno pokrenu. Shelley Neese, predsjednica The Jerusalem Connection-a piše u Jerusalem Post-u kako je pandemija dovela do manjeg nadzora na arheološkim lokalitetima te da ih pljačkaši pretražuju. Kazala je kako je Izrael, zbog organizirane mreže pljačkaša i trgovaca koji žele iskoristiti nedostatak nadzora, nametnuo socijalnu distancu prilično rano i strogo.

„Židovska organizacija čuvara nazvanih Guardians of the Eternal izvijestila je prošlog tjedna da je najmanje 100 arheoloških nalazišta u Judeji i Samariji pretrpano u posljednja dva mjeseca“, kazala je Neese. Arheološko nalazište Hirbet Astunah u dolini Shiloh, Tel Parsin u sjevernoj Samariji i Prirodni rezervat Mt. Kabir su neke od opljačkanih lokacija za koje se nikad nije saznalo što je točno odneseno iz njih, a što su vandali tom prilikom počinili je tajna.

Kao što svi znaju, pandemija je uzrokovala široku obustavu rada, a svijet arheologije i akademskog istraživanja također je osjetio ekonomski utjecaj. Početkom travnja, Jugozapadno baptističko bogoslovno sjemenište trajno je zatvorilo svoj program arheologije, pri tome otpuštajući pet profesora, a 25 apsolvenata iznenada je ostalo bez programa studija.

Dolazak volontera koji je bio predviđen za ljeto je u najvećoj mjeri otkazan jer je predsjednik Vlade Izraela Benjamin Netanyahu otkazao sve letove za tu zemlju. "Mnogi terenski arheolozi, koji nisu bili u stanju napraviti odgovarajuće planove ili dati zeleno svjetlo tisućama ljetnih dobrovoljaca, morali su to nazvati smirivanjem“, objasnila je Neese. Pojasnila je kako su arheolozi koji rade u Izraelu navikli na iznenadna zaustavljanja rada zbog teške političke situacije, ali oni očekuju rat i rakete, a ne mikroskopskog neprijatelja.

Aren Maeir, arheolog sa sveučilišta Bar-Ilan, na pitanje o posljedicama izgubljene godine za istraživanje kazao je kako stvari koje su čekale 3 000 godina, mogu pričekati još godinu dana. Taj arheolog iskopavao je u Gathu, mogućem rodnom gradu Golijata, prenosi Aleteia.

Jasno je kako turizam posebno trpi posljedice pandemije, a uz njega je posebno vezana arheologija koja je u središtu interesa posjetitelja. Od prošlog tjedna, 20 nacionalnih parkova je ponovo otvoreno, ali je potrebna prethodna registracija koja je ograničena, kao i maske i provjera temperature. Oren Gutfeld, osnivač izraelske arheološke službe, provodi većinu svog vremena pružajući logističku i administrativnu pomoć projektima iskopavanja koji se obavljaju u Izraelu. Bio je to uspješan posao dok se nije dogodila pandemija.

Shelley Neese, predsjednica The Jerusalem Connection-a tekst u Jerusalem Post-u završila je neočekivanom, kontrastnom i lijepom viješću u odnosu na pljačkaše. Ona je podsjetila na barem jedan pozitivan učinak širenja virusa COVID-19 na arheologiju. Spomenula je kako je jedan anonimni Izraelac vratio dnevni kamen za balistu (starorimska bacačka sprava, bacač kamenja – op. prev.) koji je ukrao 15 godina ranije na jednoj izložbi. Kamen je vjerojatno katapultirala rimska vojska tijekom opsade Jeruzalema 70. godine. „Prema novinaru Moshe Maniesu, čovjek je bio hrabar mladić, i koji je kao odrasla osoba postao ortodoksni židovski vjernik. Kamen mu je težio na savjesti. Za sada će vraćena relikvija morati poslužiti kao simbol nade da je ljudsko srce i dalje najvrjednija stvar od svih“, napisala je Shelley Neese.

T.M.I., KT