Zagreb

Predstavljen Zbornik radova o Dubičkom arhiđakonatu


U petak, 12. listopada u prepunoj dvorani Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu predstavljen je Zbornik radova "Dubički arhiđakonat u razvijenom srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća".

Riječ je o zborniku koji je obuhvatio radove s Međunarodnog znanstvenog skupa održanog krajem travnja 2017. u Banjoj Luci.
Na početku predstavljanja Zbornika, u ime organizatora i domaćina Hrvatskog kulturnog društva Napredak, sve nazočne pozdravio je prof. dr. Dražen Vikić-Topić, dopredsjednik Napretkovog kulturnog centra, a u ime nakladnika Banjolučke biskupije, goste je pozdravio dr. Miljenko Aničić, direktor Europske akademije Banjolučke biskupije koja je prošle godine i organizirala znanstveni skup u Banjoj Luci.

Kao prvi od govornika dr. Aničić naglasio je kako je znanstvenim skupom u Banjoj Luci kao i ovim Zbornikom, otvorena nova stranica za istraživanja bogate arheološke i povijesne građe dubičkog kraja koja je desetljećima bila sustavno zanemarivana ili krivo prikazivana kroz povijesne krivotvorine prošloga režima. Dubički arhiđakonat do druge polovine XIX. stoljeća nalazio se pod upravom Zagrebačke biskupije pa su tako i do danas ostale brojne poveznice Zagreba i dubičkog kraja. Malo je poznato u široj javnosti da su upravo dubički pavlini 1272. izgradili samostan u zagrebačkim Remetama, te kako su 1465. povlačeći se pred turskom najezdom napustili Dubicu, a u crkvu u Remetama prenijeli kip Majke Božje, gdje se i danas nalazi svetište Majke Božje Remetske.

O Zborniku i radovima koji se nalaze u njemu govorili su detaljnije dr. Damir Karbić, iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i dr. Tomislav Galović, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zbornik obuhvaća 17 radova znanstvenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Mađarske koji na skoro 350 stranica obrađuju povijesne i arheološke teme Dubičkog arhiđakonata uglavnom s područja turske Hrvatske.
Istraživanja su uglavnom usredotočena na razdoblje od XII. stoljeća pa do kraja srednjeg vijeka, a neke teme pisane su i kao odraz tog vremena na stanje u tim krajevima i u novije vrijeme.
Ovaj Zbornik uspio je ostvariti svoju zadaću i kroz pisanu riječ, znanstveno i činjenično utemeljiti i na svjetlo dana iznijeti u javnost na kakvom se visokom stupnju vjerskog, kulturnog, gospodarskog i opće-civilizacijskog razvitka nalazila najbogatija Donjoslavenska županija tadašnjeg Hrvatsko-ugarskog kraljevstva, nastalog 1102., izborom ugarskog kralja Kolomana za hrvatsko-dalmatinskog kralja. Na tom području koje je bilo uglavnom naseljeno hrvatskim – katoličkim pučanstvom, nalazilo se više od 200 samostana u kojima su djelovali različiti rimokatolički redovi: dominikanci, pavlini, franjevci, cistercisti te viteški redovi templari i ivanovci.

Dr. Ante Nazor, istraživač iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centara Domovinskog rata svoje izlaganje posvetio je problemima u istraživanju novije povijesti tog kraja.
Potaknut govorom prethodnog govornika, za riječ se javio akademik Zlatko Kramarić, generalni konzul RH s boravištem u Banjoj Luci, koji je u emotivnom govoru pozvao institucije Republike Hrvatske da se što više posvete problemima Hrvata u BiH s posebnim naglaskom na Republiku Srpsku gdje je zabilježen najveći egzodus Hrvata tijekom posljednjeg rata, a broj povratnika je gotovo zanemariv.

Moderator tribine Frano Piplović, koji je ujedno priređivač i glavni urednik Zbornika, zahvalio je svim autorima radova na njihovom doprinosu u rasvjetljavanju bogate i zanimljive povijesti Dubičkog arhiđakonata kao i svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji ovog velikog projekta kao i organizatorima ovog predstavljanja.

Potom je uslijedilo obraćanje banjolučkog biskupa mons. Franje Komarice. "S obzirom na ovu knjigu, koju imate konačno i vi u ovom gradu u rukama – ili ćete je doskora imati, može se – najkraćem reći i slijedeće: Postavljanje preciznih pitanja u pravo vrijeme, sloboda da ih se može postaviti, i prije svega da se odgovori na njih objave – i to ne skraćeno, nego neizmijenjeno, neodgodivo – kako je to veliko i dragocjeno dobro!
Nikada ne smijemo to i tako dobro smatrati samim po sebi razumljivim – pa ni kad se radi o materiji i temama koje neće odmah promijeniti svijet, nego i kad se radi o svakodnevnim pitanjima i životnim problemima, bilo pojedinca ili skupine ljudi", poručio je među ostalim biskup Franjo.

Napredak/ KT