Organizator je bila Središnja uprava HKD-a Napredak i Glavna podružnica ovoga društva u Mostaru.

Uz autore monografiju, koja je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku, predstavili su: dr. Mladen Ančić, Sveučilište u Zadru; dr. Danijel Džino, Macquarie University i dr. Ivan Basić, Sveučilište u Splitu.

Na početku u ime organizatora obratio se Miroslav Landeka, dopredsjednik Središnje Uprave HKD Napredak, koji je zahvalio autorima i predstavljačima.

Jedan od autora dr. Peković u svom je obraćanju naglasio je kako je u knjizi sadržana povijest Mostara i lokaliteta Starog mosta u Mostaru. "Naime, gradeći most mi smo arheološki istražili lokalitet, napravili smo rekonstrukcije svih faza lokaliteta od njegovog nastanka pa sve do današnjeg dana. U knjizi smo, isto tako, prikazali faze gradnje mosta i one zanatske, tehničke stvari koje su se tamo napravile", kazao je Peković, a govorio je i o posebnosti Starog mosta u Mostaru te kazao kako se u knjizi mogu naći i mostovi većeg raspona, i rimski i mnogi drugi, ali da ovaj ima najtanji luk.

"Lukovi mostova tog raspona imaju metar i sedamdeset pet,  metar i devedeset debljinu luka, a mostarski svega 72 centimetra. On je i tehnički vrlo zanimljiv jer je izveden armiranjem. On je trajao 500 godina i trajao bi još sigurno 500 onakav kakav je bio napravljen", ocijenio je Peković.

Prof. emeritus Mladen Ančić govorio je o važnosti arheoloških slojeva otkrivenih prilikom obnove Hajrudinova mosta, a čime je nedvojbeno potvrđen predosmanski urbanitet Mostara. To dodatno potkrjepljuje i činjenica postojanja Franjevačkog samostana koji su se u srednjovjekovlju uvijek osnivali u urbanim središtima. Prema njegovom mišljenju u smislu šireg društvenog značenja, autorski poduhvat Ante Miloševića i Željka Pekovića stavlja u istu ravan i dobiva istu važnost kao i pothvat fizičke obnove samoga mosta, jer kao što je fizička obnova objekta vratila prepoznatljivi lik grada, tako je djelo autorskog dvojca otvorila pogled na najdublje slojeve povijesti toga grada o kojima se dosad ništa nije znalo, javlja mrežna stranica Napretka.

U svom govoru dr. Džino posebno je naglasio važnost ove knjige koja donosi najnovija saznanja o životu prije dolaska Osmanlija na prostoru Mostara koja su provedena arheološkim istraživanjima priliko obnove Starog mosta u Mostaru koji srušen tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1993.

"Postignuti rezultati prezentirani u knjizi imati dalekosežne posljedice za širu povijest prostora jadranskog zaleđa, povijest srednjovjekovnih Huma i Hercegovine, ali i lokalnu povijest prostora Mostarskog polja koja sada dobila potpuno novu, srednjovjekovnu dimenziju. Uz otkrivanje do sada nepoznate prošlosti, autori su uspjeli rekonstruirati povijesna događanja oko gradnje Hayreddinova mosta, kao i procese i tehnologije kojima je ovo graditeljsko remek – djelo ostvareno",rekao je profesor Džino.

Dr. Basić u svom izlaganju je govorio  o nastanku i povijesnom razvoju Starog mosta i naseljenog područja oko njega. "Kao i svi izvanserijski spomenici tako je i mostarski most projiciran u rimsko doba. Takvi spomenici ne izgledaju kao da ih je načinio jedan prolazan, smrtan čovjek od krvi i mesa u nekom konkretnom povijesnom trenutku, nego radije kao da su im autori svi ljudi. Ne čovjek, nego čovječanstvo", naglasio je profesor Basić.

Program je na flauti glazbeno uveličala studentica Muzičke akademije u Sarajevu Najda Nukić.

Predstavljanju su, između ostalih, nazočili: Siniša Šešum, direktor Ureda UNESCO-a u BiH; Vesna Travnjanin, direktorica Saveza općina i gradova FBiH, Ante Vujnović, ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH te  predstavnici Veleposlanstva RH u Sarajevu.

Ž.I., KT