O kalendaru i godišnjaku nešto više su kazali: urednik kalendara Miroslav Landeka i urednik godišnjaka Franjo Bratić, a svoj osvrt na kalendar dao je i član HKD-a Napredak Banja Luka Fedor Marjanović.

Prije početka programa nazočnima se obratila djelatnica muzeja Nataša Nogo i pozdravila okupljene u ime direktora ove povijesno-edukativne institucije koja njeguje i čuva kulturu svih naroda koji su živjeli i žive na području grada Banje Luke i Republike Srpske.

Zatim je pozvala predsjednicu HKD-a Napredak Banja Luka Ružicu Grozdić Ševarika, da se obrati. Ona je zahvalila Središnjoj upravi na odluci da Banja Luka bude grad domaćin njihove zadnje sjednice, te nije krila zadovoljstvo što se u Banjoj Luci predstavlja Napretkov kalendar i Hrvatski narodni godišnjak. Posebnu zahvalu za financijsku i moralnu potporu, u ime uprave uputila je kako predsjedniku dr. Nikoli Čiči tako i dopredsjednicima, Miroslavu Landeki i Josipu Križanoviću. Osobnu zahvalu uputila je osobi koja ju je inspirirala da obnovi Napredak u Banjoj Luci, osobi koja svojim radom i djelovanjem i danas inspirira i ukazuje - dr. mons. Franji Topiću.

Potom joj je dopredsjednik Landeka, prije predstavljanja kalendara, uručio prigodne darove za podružnicu, fotografiju naslovnice kalendara, knjigu Stari most – s mjesta događaja u izdanju HKD-a Glavna podružnica Mostar i dvije slikovnice u izdanju HKD-a Napredak Ljubuški, te druga izdanja.

On je također prisutne uputio o Napretkovoj izdavačkoj djelatnosti, a jedan od izdavačkih brendova je i sam kalendar, čija prva izdanja datiraju još s početka 20. stoljeća. „Prvi zidni kalendar Napredak je izdao 1904. dok je Društvo tek raslo, razvijajući se postupno i dobivajući s vremenom kulturno-prosvjetne obrise po kojima će ubrzo postati prepoznatljivo. Napredak je kao i prošle godine tako i ove tiskao svoj kalendar – to kažem iz razloga jer su neki veći i bogatiji od nas odustali od te tradicije, a mi smo joj – unatoč pandemiji koja je promijenila ovaj svijet – ostali vjerni“, naglasio je Landeka.

Tema kalendara su skulpture iz zbirke umjetnina pod nazivom Majka, inače u stalnom postavu Galerije Majka u sklopu Franjevačkog samostana Sv. Ante Padovanskog na Humcu.

U svom obraćanju o godišnjaku Bratić je istaknuo kako Hrvatski narodni godišnjak služi u prvom redu za upoznavanje članstva i javnosti o djelovanju Društva i podružnica, te njihovim aktivnostima. Riječ je o izdanju u kojem se mogu pronaći ozbiljna i vrijedna književna djela, izvrsni povijesni, etnološki, zemljopisni i drugi znanstveni radovi, kritike i prikazi.

„Uz izvješća o radu Središnje uprave i Napretkovih podružnica i udruga za prošlu godinu, prilozi brojnih suradnika od prvog broja godišnjaka davne 1907. pa do broja 69. za 2021., svjedok su kulturnih, političkih i drugih društvenih događaja u vremenu u kojem su nastali. Ovogodišnje izdanje posvećeno je, također, 30. obljetnici rada i djelovanja Hrvatskog kulturnog društva Napredak. Obnoviteljska skupština održana je 29. rujna 1990. u Sarajevu u kinu Dubrovnik“, podsjetio je Bratić.

Zatim je Marjanović dao svoj osvrt na kalendar, istaknuvši kako on ima i umjetničku vrijednost, jer ga krase fotografije s izložbe Majka koju je osmislio fra Ljudevit Rupčić na osnovu vlastite knjige istoimenog naziva. Kalendar je opremljen odličnim fotografijama radova Ivana Meštrovića, Antuna Augustinčića, Florijana Mićkovića, Ilije Bule, Juraja Škarpe, Krune Bošnjaka, Roberta Frangeša Mihanovića i Vanje Radauša.

Po završetku predstavljanja nazočni su mogli uživati u kompoziciji Largo (Francesko Maria Veracini) koju su izvele violinistica Lidija Bojinović i pijanistica Željka Jovanović, a upriličen je i prigodan domjenak.

Napredak BL/ J.P., KT