čet, 20. lipnja 2019. 12:00
Odlukom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, novinaru i slikaru, supokretaču i prvom glavnom i odgovornom uredniku Glasa Koncila Vladimiru Pavliniću dodijeljeno je odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Predsjednica je imenovala veleposlanika Igora Pokaza svojim izaslanikom u prigodi svečanog uručenja koje je održano u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Londonu 19. lipnja. Uz članove obitelji uručenju je nazočio i fra Ljubomir Šimunović, voditelj Hrvatske katoličke misije u Londonu, čiji je Pavlinić uvaženi član.
Vladimir Pavlinić je rođen 5. studenoga 1929. Školovao se na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji a zatim na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, javlja ika.hr
God. 1946., kao 17.-godišnji đak na ljetnim ferijama, bio je zatvoren u Klanjcu i suđen na 14 dana zatvora s prinudnim radom, zbog „neprijateljske djelatnosti“, iako nije pripadao nikakvoj grupi ni organizaciji osim školovanja u crkvenoj ustanovi.
Godinu dana prije završetka studija teologije, 1952., pozvan je u vojsku. Pri završetku roka od 18 mjeseci, zatvoren je u vojnom istražnom zatvoru u Nišu, pod optužbom za „neprijateljsku propagandu u cilju narušavanja borbene moći JNA“. Na Vojnom sudu u Nišu osuđen je na 3 godine strogog zatvora s prisilnim radom. Izdržao punu kaznu u kaznionicama u Nišu i Staroj Gradiški.
Bio je supokretač novina Glas Koncila i prvi glavni i odgovorni urednik, od 1963. do 1973. Bile su to u Jugoslaviji prve novine neovisne o režimu i partijskoj liniji. Svojim izvješćivanjem, komentarima, reportažama, intervjuima, a i polemičkim tekstovima list je zadirao u dotad zabranjeni prostor borbe za vjerska i nacionalna prava. Zbog toga je Glas Koncila bio tri puta zabranjen i plijenjen.
Pavlinić je pored uređivanja bio glavni lektor lista, te se u jezičnoj praksi dosljedno ignorirao Novosadski sporazum iz 1957. i uvodio se u uporabu zabranjeni hrvatski leksik i oblici. Za to je urednik dobio 1967. povjerljivo priopćenu potporu i ohrabrenje od skupine vodećih hrvatskih lingvista, Jonkea, Babića i Brozovića.
Kad je potkraj 1972. tužilaštvo po treći put zabranilo jedan broj lista, po zakonu o tisku odgovorni urednik trebao je biti zatvoren i kazneno optužen. To je potaknulo Pavlinića da hitno otputuje u Austriju. Iz Beča je s vremenom uspostavio kontakt s Jakšom Kušanom u Londonu, urednikom i izdavačem Nove Hrvatske, tada vodećih novina za naše iseljeništvo. Daljim razvitkom došlo je do Pavlinićeva preseljenja u London, potkraj 1973., gdje je ušao u uredništvo. To je bilo povodom da se Nova Hrvatska organizira kao dioničko društvo, i list je od prigodnog povremenika počeo izlaziti redovitim dvotjednim ritmom.
Pavlinić je za preživljavanje obitelji najprije radio različite fizičke poslove i pronašao put da stečene vještine u tipografiji, dizajnu i ilustraciji realizira pružanjem usluga izdavačima. Usput je sudjelovao svojim radovima na nekoliko slikarskih izložaba.
U lipnju 1990. pozvao ga je u Zagreb dr. Franjo Tuđman, tada predsjednik SR Hrvatske, da mu povjeri osnivanje nove informativne agencije, umjesto postojećega Tanjuga. Pavlinić je izradio program početnog ustrojstva i rada agencije, koji je bio prihvaćen od Ministarstva informiranja i po njemu je organizirana prva agencija, poslije nazvan Hina.
Potkraj 1999. Pavlinić se vratio živjeti kao umirovljenik u Londonu.
KT