čet, 06. veljače 2020. 08:23
Armenska pismenost je jedno od znatnijih postignuća armenskoga naroda, zahvaljujući kojoj je tijekom mnogih stoljeća uspjela preživjeti teške kušnje i sačuvati kulturni istobit (identitet).
Pripremio: Artur Bagdasarov
U razdoblju od 16. do 18. st. znatnu je ulogu u razvoju duhovne kulture srednjovjekovne Armenije odigralo knjigotiskanje - književnost, koja je izdana na armenskom jeziku, a također i sve veći razvoj i širenje školstva u armenskim općinama u različitim zemljama svijeta.
Prvi tisak armenske knjige vezan je uz ime svećenika Akopa koji je zvao sebe Megapart što znači "grješan".
Prva knjiga koju je tiskao u Veneciji 1512. bila je Urbatagirk (doslovce: Knjiga petka). To je srednjovjekovna medicinska zbirka u koju je nakladnik ubacio također i 41 poglavlje Knjige tužnih pjesama armenskoga mudroslova i pjesnika, crkvenoga naučitelja Katoličke Crkve Grigora Narekacija (oko 951. - 1003.) (O armenskom knjigotiskanju).
Drugim armenskim izdavačem se smatra Abgar Tohateci (Abgar Dpir). On se je rodio oko 1520. u gradu Tohate (današnji turski grad Tokat). Poznato je da je bio potomak kraljevske dinastije Arcruni. Bio je svećenik i društveno-politički djelatnik srednjovjekovne Armenije.
Psaltir, Mletci (Venecija), 1565.
Godine 1562. u Sebasti je održano tajno vijeće na čelu s armenskim katolikosom Mikaelom Sebastacijem (armenski patrijarh i katolikos od 1567. do 1576.) u kojem je sudjelovao i Abgar Tohateci. Katolikos je poslao u Rim izlaslanstvo, koje je predvodio Abgar, o pitanjima oslobođenja Armenije i vjerskim pitanjima. Po nalogu poglavara Katoličke Crkve zajedno sa svećenikom Aleksandrom Abgar Tohateci sastavlja Vjeropisanje (Pisanje o vjeri) koje je podneseno strukovnomu povjerenstvu. U tom dokumentu Abgar izražava srodnost Armenske apostolske Crkve i Katoličke Crkve.
U Mletcima (Veneciji) je Tohateci utemeljio tiskarstvo dobivši dozvolu od pape Pija IV. Godine 1565. Tohateci tiska u vlastitoj tiskari u Mletcima Kalendar i Psaltir.
Kasnije putuje u Carigrad (Konstantinopolj) gdje u razdoblju od 1567. do 1569. tiska još šest knjiga: Mala slovnica ili početnica, Tonacujc (kalendar crkvenih blagdana), Parzatumar (kalendar), Pjesmarica, Maštoc (zbirka crkvenih obreda)...
Godine 1579. njegov sin Sultanšah u Rimu naručuje tiskarska slova. Uz pomoć Sultanšaha i Hovanesa Terzncija, koji je došao 1584. iz Armenije u Rim, izdaje Gregorijanski kalendar i druge crkveno-vjerske knjige. U Mletcima (Veneciji) 1587. izdaje psaltir, a 1596. Kratko učenje crkvenih rutuala.
Abgar Tohateci 1569. putuje u Ečmiadzin, sjedište patrijarha i katolikosa svih Armenaca. Nakon toga o njem više nema nikakvih podataka.