August Šenoa – tvorac moderne hrvatske književnosti (1838.)


August Šenoa preminuo je 13. prosinca 1881. od posljedice upale pluća, koju je dobio dok je pomagao unesrećenima nakon Velikog potresa u Zagrebu 1880.

Jedan od najvećih hrvatskih književnika, dramaturg, kritičar, prevoditelj i zagrebački kroničar August Šenoa rođen je u Zagrebu 14. studenoga 1838. Otac mu je bio Alois Schönoa, Nijemac koji se doselio iz Češke te radio kao slastičar zagrebačkog biskupa Aleksandra Alagovića i prvog zagrebačkog nadbiskupa Jurja kard. Haulika. Šenoina majka bila je Terezija pl. Rabacs iz Slovačke.

Šenoa je studirao pravo u Zagrebu i Pragu, ali nikad nije diplomirao. U Beču je uređivao listove Glasonoša i Slawische Blätter. U Zagreb se vratio 1866. i radio u uredništvu lista Pozor, zatim kao dramaturg u Hrvatskom zemaljskom kazalištu, gradski bilježnik te kao gradski senator.

Od 1874. do smrti bio je urednik časopisa Vienac. Politički se angažirao u Narodnoj stranci.

Široj javnosti postao je poznat kada je počeo raditi kao dopisnik za Pozor, gdje piše seriju feljtona Zagrebulje u kojima opisuje negativne posljedice koje su konformizam i licemjerje ostavili na svakodnevni život u Zagrebu. Radio je i kao kazališni kritičar dajući prijedlog novog programa i analizirajući stanje glumišta, piše povijest.hr.

Ipak, Šenoa prije svega ostao je zapamćen kao romanopisac, a zaslužan je za populariziranje ove književne vrste u Hrvatskoj. Središnje mjesto njegovog stvaralaštva zauzimaju povijesni romani Zlatarevo zlato, Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Diogeneš i nedovršeni Kletva.

Njegovo stvaralaštvo, a bio je najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, imalo je veliki utjecaj na domaću pripovijednu prozu te će dominirati hrvatskom književnošću sve do početka 20. stoljeća.

Ž.I., KT