uto, 06. listopada 2026. 09:03
Šestog listopada 1908. proglasila je Austro-Ugarska aneksiju Bosne i Hercegovine, što je dovelo do tzv. aneksijske krize.
Austro-Ugarska je Bosnu i Hercegovinu okupirala još 1878. no tek ju je aneksijom u pravom smislu priključila svom teritoriju. U razdoblju između 1878. i 1908. BiH je bila nominalno u sastavu Osmanskog Carstva, premda je njome u stvarnosti upravljala Austro-Ugarska.
Ipak, u mnogim izvorima spominje se nadnevak aneksije 7. listopada 1908. zbog razlike između trenutka donošenja/potpisivanja carske odluke i njezine službene objave i proglašenja na terenu. Iako je 6. listopada car Franjo Josip potpisao dekret o aneksiji dan ranije su pismenim putem tajno obaviještene velike europske sile o njegovim namjerama. U nekim se diplomatskim izvorima 6. listopada bilježi i kao službeni početak krize u Beču
Podsjetimom uprava nad Bosnom i Hercegovinom pripala je Zajedničkom ministarstvu financija Austro-Ugarske Monarhije, na čelu kojega je u trenutku aneksije 1908. bio ministar barun (kasnije grof) István Burián. Bosna i Hercegovina imala je u razdoblju austrougarske uprave i svog guvernera. Prvi na toj funkciji bio je general barun Josip Filipović, a posljednji general barun Stjepan Sarkotić.
Iste 1878. austrougarska vojska okupirala je još i Novopazarski sandžak, no njega Austro-Ugarska nije anektirala 1908. Nešto kasnije postignut je sporazum po kojem je austrougarska vojska u potpunosti napustila to područje.
Manje od šest godina nakon aneksije dogodio se u Sarajevu atentat na nadvojvodu Franju Ferdinanda, što je poslužilo kao povod za Prvi svjetski rat.
Ž.I., KT