Bazilika Sv. Petra, kako prenosi EWTN News, otkrila je nove postaje križnog puta – 14 velikih uljanih slika švicarskog slikara Manuela Dürra – za korizmu, u okviru proslave 400. obljetnice posvete crkve 1626.

Prijedlog 36-godišnjeg Dürra odabran je između više od 1 000 prijava pristiglih iz 80 zemalja, a nakon međunarodnog natječaja pokrenutog u prosincu 2023. Vatikanska komisija povjesničara umjetnosti i liturgičara odabrala je projekt, dodijelivši mu nagradu od 120 000 eura.

Rezultat je svježa duhovna perspektiva na Kristovu muku, koja prikazuje Isusove posljednje trenutke: od osude do ukopa, u 14 slika urađenih tehnikom ulje na platnu, svaka dimenzija oko 135 x 135 cm.

^{„Ova je priča oblikovala kršćansku umjetnost i europsku kulturu", kazao je umjetnik}

Žiri je istaknuo „ravnotežu i ekspresivnu moć“ prijedloga te pohvalio njegov „snažan i neposredan“ slikovni jezik, za koji Vatikan kaže da evocira i renesansu i određene elemente avangarde.

Svečana pobožnost križnoga puta

Službeno otkrivanje radova održano je 20. veljače uz pjevanje zbora Cappella Giulia i pozdrave nadsvećenika Bazilike i predsjednika Fabrike Sv. Petra kardinala Maura Gambettija, tajnika Fabrike Sv. Petra mons. Orazia Pepea te umjetnika Manuela Andreasa Dürra. Kardinal je objasnio kako „kroz ovo djelo možemo moliti, slijedeći Isusove stope, hodati s njim prema Uskrsnuću“, pozivajući sve na iskustvo molitve i kontemplacije u srcu Bazilike.

Potom je u crkvi ispunjenoj vjernicima i hodočasnicima, održana svečana pobožnost križnoga puta, koju je predvodio kardinal Gambetti.

Uz to, istaknuto je kako će ove postale biti izložene tijekom cijele korizme, a pratit će ih slavlja i liturgijski trenuci za hodočasnike koji posjećuju baziliku Sv. Petra povodom njezine 400. obljetnice posvete.

Narudžba dovršena za osam mjeseci

U intervjuu tijekom inauguracije, Dürr je rekao da je, s obzirom na veličinu narudžbe, morao „izvući malo samopouzdanja“ iz sebe. „Slikati Isusa je vrlo, vrlo teško jer on nije netko koga predstavljam prvi put; on je netko čiju sliku milijarde ljudi već imaju kao i određeni odnos s njim“, spomenuo je umjetnik.

Sada kada su djela postavljena oko Berninijeva baldahina, Dürr je kazao da se osjeća spokojno: „Jako sam sretan što vidim da je kontekst za koji su ove slike zamišljene... Mislim da dobro funkcioniraju.“

Tijekom osam mjeseci on je izradio 14 slika koje su sada ugrađena u središnji brod bazilike tijekom korizme.

Kako je objasnio, od početka je shvaćao da ne radi za suvremenu galeriju, nego za liturgijski prostor sa živom tradicijom. Radovi su trebali „dijalogizirati sa specifičnim kontekstom, s već postojećim simboličkim svemirom“.

Tehnički, inspiraciju je crpio iz „boja koje već postoje u podnim mozaicima“ Svetog Petra; duhovno se želio ponizno uključiti u „vrlo dugu i vrlo bogatu tradiciju slika koje su se približile ovom otajstvu Utjelovljenja i Muke“.

„Teološki prilično blizu katoličkoj vjeri“

Iako Dürr nije katolik, opisao se kao „teološki prilično blizak katoličkoj vjeri“. Pripada zajednici Jahu – koja ima oko 600 članova diljem svijeta – povezanoj sa Švicarskom reformiranom crkvom i obilježenoj snažnim ekumenskim karakterom.

Dvojica njegove braće imaju doktorate iz teologije s katoličkih sveučilišta, što mu je, našalio se, pomoglo upoznati tradiciju „za kuhinjskim stolom“.

^{Švicarski umjetnik, autor novih postaja u "Sv. Petru"}

Dürr je rekao kako se nada da će križni put pomoći ljudima da pronađu koristan način dublje ući u otajstvo koje razmatraju.

Također se prisjetio kako mu je prvi posjet bazilici Sv. Petra proširio horizonte i ostavio trag na njegov kreativni proces: „Moja crkva kod kuće djeluje vrlo provincijski kada ovdje vidim ljude svih dobnih skupina, sa svih kontinenata i svih društvenih slojeva, okupljene oko zajedničkih izraza vjere.“

Priznao je odlučujući utjecaj Fra Angelica, posebno freski u samostanu Sv. Marka u Firenci gdje postoji, kako je kazao, uzorna sinteza umjetničke inovacije i duhovne dubine.

Raspeće kao središnji dio

Za Dürra, Raspeće je postalo okosnica cijele serije: To je bilo prvo platno koje je započeo i posljednje koje je završio.

„Ova je priča oblikovala kršćansku umjetnost i europsku kulturu – možda i svjetsku kulturu – kao nijedna druga“, istaknuo je te dodao: „Križ, zamišljen kao instrument terora za usađivanje straha u Rimskom Carstvu, pretvoren je u simbol nade koji nosimo oko vrata.“

Umjetnik je izrazio nadu da bi serija mogla otvoriti „mala vrata“ u ovo središnje otajstvo kršćanske vjere za one koji tijekom korizme razmišljaju o novom Križnom putu.

Unatoč tomu, najposebnija postaja za njega jest Veronika pruža Isusu rubac.

„Ona drži tkaninu s likom Krista, i na neki način to je ono što pokušavam učiniti: slikati na platnu i ponuditi trag, oznaku koja omogućuje da se doživi nešto dublje“, rekao je Dürr i dodao: „To je veliko otajstvo Utjelovljenja. Jer, zašto bi Bog ostavio trag na tkanini?“

Inače, bazilika Sv. Petra, prvi je put izgrađena po nalogu cara Konstantina 326. nad grobom prvaka apostola, te kao takva stajala 12 stoljeća. Godine 1506. papa Julije II. naredio je njezino rušenje kako bi se iz temelja podigla nova crkva. Današnju baziliku Sv. Petra posvetio je 18. studenog 1626. papa Urban VIII., čime je završen dugi projekt koji se oslanjao na genijalnost umjetnika i arhitekata, uključujući Michelangela Buonarrotija, Giana Lorenza Berninija i Carla Maderna. Četiri stoljeća kasnije, ova središnja crkva u kršćanskom svijetu obilježava obljetnicu novim umjetničkim postajama križnog puta, otkrivenim 20. veljače, s 14 slika postavljenih za korizmu.

KT