Čuvari tradicije folklora u Busovači


Srednja Bosna u čijem se srcu nalazi Busovača, bogata je narodnom tradicijskom baštinom. Kroz svijet folklora busovačkoga kraja proveo nas je prof. Ivan Križanović, voditelj Folklornog sastava HKD Napredak - Busovača.

Da postoji neki stroj koji bi nas vratio u prošlost, zasigurno bismo narodne pjesme i igre u Busovači našli i puno prije njezina prvog pisanog spomena iz 1371.

No, da ne bismo nagađali što je i kako bilo, moramo se zaustaviti na onomu što su istraživači točno utvrdili.

Naš vodič kroz ovu priču, upravo je jedan od rijetkih koji su istražili ovu temu te javnosti prezentirali barem dio onoga što spada u tradicijsku kulturu Busovače i dijela Središnje Bosne.U prvom redu tu smo se susreli s folklorašima koji predstavljaju ponos svoga grada, a ljepotu igara ovoga kraja prezentirali su na mnogim mjestima diljem Bosne i Hercegovine, Hrvatske i svijeta.

Premda je folklor postojao, dakako, i prije, on se u organiziranom i institucionalnom obliku u Busovači veže uz Hrvatsko kulturno društvo Napredak koje je ovdje utemeljeno 1907. I postojalo do kraja II. svjetskog rata kada ga – kao i u ostatku države – prisilno gase komunističke vlasti.

Predvečerje u Busovači

Sljedeća važna točka u kontekstu ove teme, jest osnivanje KUD-a Ivančica godine 1977. koje je postojalo sve do pred posljednji rat 1990. i zabilježilo niz značajnih postignuća.

Obnovom rada busovačke podružnice HKD Napredak 7. travnja 1991., u ovom se gradu obnavlja i kulturni život.

Sastavnica ovog društva jest i folklorna sekcija koja je svoje definitivne okvire dobila 1996. te sa svojih sadašnjih više od 150 članova predstavlja najbrojniju sekciju koja djeluje pri Napretku.

Podijeljeni su u četiri starosne skupine: mali uzrast, srednja skupina, izvedbeni sastav i veteranski sastav.

Između brojnih narodnih kola koje imaju na svome repertoaru su: Djevojačko kolo, Čarlama, Kozarac, L'jepa Mara kolo vodi, Šestarac, Zavrzlama

Govoreći o svojoj ljubavi prema tradicijskoj kulturi Ivan Križanović nam je otkrio kako je to upisano u njegov genetski kod. „Naime, spadam u četvrtu generaciju osoba iz moje obitelji koji se bavi prenošenjem i očuvanjem tradicijske kulture Hrvata Busovače. A budući da dolazim iz obitelji u kojoj se tradicija čuvala i njegovala, od malena je u mene usađena ta ljubav prema svemu što je vezano za folklornu baštinu. Mogu slobodno reći da sam najviše naučio od svoje bake Marije Čosić i da je ona zapravo najveći 'krivac' što se ja danas bavim istraživanjem, očuvanjem i prenošenjem tradicijske kulture“, spomenuo je Križanović.

A i mi smo se mogli osvjedočiti da je ljubav glavna pokretačka snaga njegova rada i zalaganja svih folkloraša u Busovači koji i za budućnost imaju dosta planova.

Josip Vajdner