1. ožujka
ned, 01. ožujka 2026. 10:14
Bosna i Hercegovina 1. ožujka obilježava 34 godine od referenduma na kojemu se većina glasača odlučila za izlazak iz krnje Jugoslavije te stvaranje neovisne države.
Referendum je raspisan za 29. veljače i 1. ožujka 1992. s pitanjem: „Jeste li za suverenu i neovisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“ Pristupilo je 2 073 568 glasača, a 99,44% glasalo je za neovisnost.
Što govore činjenice?
Referendum je održan u ozračju napetosti, a - okvirno uzeto - 4. travnja, nakon što je ranije Skupština prihvatila njegove rezultate, uslijedili su oružani napadi, ratna stradanja i razaranja.
Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine kao neovisne države. Prvo priznanje neovisnoj BiH dala je Bugarska i to prije referenduma, krajem siječnja 1992. Nakon što je Njemačka 6. travnja priznala neovisnost BiH, uslijedilo je priznanje i drugih europskih zemalja, kao i Europske zajednice, a dan kasnije Sjedinjenih Američkih Država.
Bosna i Hercegovina je 22. svibnja 1992. pristupila organizaciji Ujedinjenih naroda, čime je dobila najveće međunarodno priznanje.
Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. ožujka proglašava Danom neovisnosti BiH i državnim blagdanom objavilo je Predsjedništvo BiH 6. ožujka 1995.
Kako je poznato, uslijedio je krvavi rat o čijem karakteru još uvijek nama ni približnoga slaganja među narodima BiH.
Nakon Općega okvirnog sporazuma za mir u BiH dogovorenog u Daytonu 21. studenoga, a potpisanog u Parizu 14. prosinca 1995., kojim su potvrđene međunarodno priznate granice BiH, njezin teritorijalni integritet, suverenitet i međunarodni subjektivitet, utvrđena je administrativna podjela na dva entiteta: Federaciju BiH i RS, koja ne priznaje ovan nadnevak. Odlukom Međunarodnoga arbitražnog suda, 8. ožujka 2000. osnovan je Distrikt Brčko.
Lideri Europske unije su 15. prosinca 2022. odlučili BiH dodijeliti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
Kakva je danas situacija?
U Sarajevu i većini gradova Federacije BiH u kojima pretežno žive Bošnjaci već nekoliko dana vlada svečana atmosfera. Ulice su okićene državnim zastavama, te se planiraju, ili su već održane različite manifestacije, svečane sjednice općinskih vijeća, defilei, kao i okrugli stolovi.
S druge strane, u entitetu Republika Srpska situacija je dijametralno suprotna. Institucije RS-a i dalje ne priznaju ovaj praznik, smatrajući ga danom koji je označio početak tragičnog sukoba, a ne neovisnosti. Štoviše, ove godine su se pojavile inicijative od strane srpskih boračkih organizacija, koje su podržale vlasti u RS-u, da se 1. ožujka proglasi „Danom žalosti“, što dodatno zaoštrava ionako napete odnose na državnoj razini.
Kada govorimo o stavu Hrvata o ovome nadnevku u najkraćem obliku on se može svesti na trenutno političko nezadovoljstvo i neutralnost. Hrvati u BiH s ponosom ističu da su upravo oni bili glas koji je prevagnuo na referendumu jer je hrvatski narod masovno izašao na birališta i glasovao za neovisnu Bosnu i Hercegovinu, odazvavši se pozivu Katoličke Crkve, a, bez hrvatskih glasova, referendum nikada ne bi prešao potrebni prag.
Iako Hrvati priznaju i obilježavaju ovaj datum prisutan je snažan osjećaj da današnja BiH nije onakva država za kakvu su glasovali 1992.
Na linku OVDJE možete odgovoriti na pitanje u anketi: "Da je danas referendum biste li glasovali za neovisnu BiH?"
Ž.I., KT