čet, 09. svibnja 2024. 12:21
Utjecaj smanjenja broja stanovnika i porast broja online trgovina doveli su do nepostojanja fizičkih knjižara u gotovo 30 % općina u Japanu, prema istraživanju koje je provelo udruženje izdavačke industrije.
Statistički podaci, kako prenosi ucanews, daju sumornu sliku. Od ožujka, 1 741 općine u Japanu, 482 grada, mjesta i sela – što čini 27,7 % ukupnog broja – bila su bez knjižara. Ova brojka predstavlja povećanje u odnosu na 26,2 % zabilježeno u prethodnom istraživanju provedenom u rujnu 2022., prema izvješću Zaklade japanske izdavačke industrije za kulturu.
Zabrinjavajući trend
Sve manji broj fizičkih knjižara diljem Japana predstavlja zabrinjavajući trend, posebno kada se uzme u obzir uloga koju ti prostori imaju u obrazovnom i mentalnom razvoju djece.
Uz toliko općina koje nemaju fizičku knjižaru, djeca u tim područjima potencijalno propuštaju ključne razvojne prednosti koje ove knjižare jedinstveno pružaju.
Fizičke knjižare više su od pukog maloprodajnog prostora; oni su obrazovna utočišta koja djeci nude opipljivu vezu sa svijetom čitanja.
Za razliku od online platformi, gdje se pretraživanja i preporuke generiraju algoritamski, knjižare pružaju osjetilno iskustvo koje je ključno za mlade čitatelje. Djeca mogu dotaknuti, vidjeti, a ponekad i pomirisati knjige prije nego što odaberu što će čitati, što može znatno poboljšati njihovo zanimanje za književnost.
Štoviše, knjižare često organiziraju pripovijedanja, posjete autora i druge interaktivne događaje koji mogu potaknuti djetetovu strast za čitanjem. Ta su iskustva ključna za izgradnju vještina pismenosti i poticanje cjeloživotne ljubavi prema knjigama.
Bez pristupa fizičkim knjižarama, djeca bi mogla komunicirati samo s digitalnim tekstovima, propuštajući dubok učinak fizičkog rukovanja knjigom, za koji su studije pokazale da poboljšava razumijevanje i pamćenje.
Važna uloga u mentalnom razvitku djece
Osim obrazovanja, knjižare također igraju ključnu ulogu u mentalnom i emocionalnom razvitku djece. Pregledavanje knjižare može biti oblik slobodne, neobvezne igre koja im omogućuje istražiti svoje interese i razviti svoje sklonosti. Ovo istraživanje ključno je za kognitivni i emocionalni rast, jer izgrađuje vještine donošenja odluka i njeguje znatiželju i maštu.
Društvena interakcija koja se događa u knjižarama – bilo s vršnjacima, roditeljima ili osobljem knjižare – također pridonosi društvenom razvitku djeteta. Ove interakcije mogu potaknuti komunikacijske vještine i empatiju dok djeca raspravljaju o knjigama koje vole ili otkrivaju nove na temelju preporuka.
Stoga bismo također mogli reći da fizičke knjižare služe kao kulturna središta u mnogim zajednicama, posebno u ruralnim područjima gdje je drugih kulturnih institucija malo. Oni pružaju zajednički prostor u kojem se djeca i obitelji mogu okupljati, dijeliti priče i sudjelovati u kulturnim događajima. Ovaj aspekt zajednice može biti osobito važan u ruralnim područjima koja doživljavaju depopulaciju, budući da pomaže u održavanju osjećaja identiteta zajednice i kontinuiteta.
Vjerske institucije kao vodiči
Državna intervencija u ovom trenutku može biti nužna za očuvanje ovih važnih kulturnih i obrazovnih izvora.
Vizija ministra industrije Kena Saita o svijetu u kojem knjižnice, internetske stranice i knjižare koegzistiraju je pohvalna, a iz nje će vjerojatno proistječi inicijative koje bi mogle uključivati bespovratna sredstva i subvencije za ruralne knjižare, podršku uslugama mobilnih knjižara za dosezanje izoliranih zajednica i obrazovne programe koji naglašavaju važnost fizičkih knjiga i knjižara.
Tu vjerske institucije mogu djelovati kao vodiči, jer stranice svetih tekstova osvjetljavaju putove vjere i tradicije.
Za razliku od opadanja fizičkih knjižara, religiozno iskustvo bivanja dijelom kršćanske institucije često uključuje korištenje stvarnih knjiga. Bilo da je riječ o Bibliji, pjesmaricama ili teološkim djelima, ovi opipljivi predmeti služe kao više od pukih posuda za informacije; oni su simboli tradicije, duhovnosti i zajedništva.
U kršćanskim zajednicama fizičke knjige imaju značaj izvan svog književnog sadržaja. Prenose se generacijama, bilježe osobnim promišljanjima i poštuju se kao sveti artefakti. Čin čitanja iz fizičke knjige tijekom vjerskih obreda ili sesija učenja potiče osjećaj poštovanja i odanosti koji nadilazi digitalno područje.
KT