Ostavština svetosti mučenika i svjedoka vjere iz Auschwitza i dalje je izvor nadahnuća za katolike diljem svijeta. Evo, prema izboru CNA, nekoliko tih mučenika i njihovih priča.

Dijecezanski svećenici Poljske

Vlč. Piotr Edward Dankowski (1908. – 1942.), vikar župe Zakopane u Biskupiji Krakow, poznat po svojoj ljubavi prema siromašnima, riskirao je svoj život kako bi pomogao izbjeglicama tijekom nacističke okupacije Poljske. Uhićen je i osuđen na deportaciju u Auschwitz u svibnju 1941. Prije smrti na Veliki petak, 3. travnja 1942. Dankowski je rekao svojim prijateljima: „Vidimo se u raju!“

vlč. Piotr Edward Dankowski

Blaženog Bolesława Strzeleckog (1896. – 1941.), svećenika Radomsko-Gliničke biskupije u Poljskoj, njegovi su župljani opisali kao „Sv. Franju Radomskog.” Umro je 2. svibnja 1941., a kolege zatvorenici su ga poznavali kao svetog svećenika koji je dijelio „ne samo Božju riječ nego i svaki zalogaj kruha“ i „tjerao ljude da vjeruju u humanost“ usred strahota rata.

Vlč. Kazimierz Sykulski (1882. – 1942.), župnik u mjestu Konskie u Biskupiji Radom-Glinice, koji je bio poznat po dubokoj ljubavi prema Bogu i svojim župljanima, strijeljan je 1. prosinca 1941. Prije smrti rekao je svom prijatelju: „Ako Bog od mene traži takvu žrtvu za dobro Crkve i domovine, spreman sam je podnijeti.“

Vlč. Roman Sitko (1880. – 1942.) bio je rektor sjemeništa u Biskupiji Tarnów u Poljskoj, a uhićen je zbog nastavka formacije svojih studenata teologije. Umro je u Auschwitzu 17. listopada 1942.

Karmelićanke

Sveta Terezija Benedikta od Križa (1891. – 1942.), također poznata i po svome svjetovnom imenu Edith Stein, bila je katolička obraćenica židovskog podrijetla. Umrla je u plinskoj komori u Auschwitzu istog dana kad je stigla u logor. Njemačka svetica filozofkinja kanonizirana je 11. listopada 1998., a suzaštitnikom Europe proglasio ju je 1999. papa Ivan Pavao II.

Sv. Edith Stein

Sestra Rosa Stein (1883.–1942.), po uzoru na svoju mlađu sestru, Svetu Tereziju Benediktu od Križa, prešla je na katoličanstvo i pridružila se bosonogim karmelićankama.

Dvije su sestre pronađene i uhićene u samostanu u Nizozemskoj 2. kolovoza 1942., a u Auschwitz su stigle tjedan dana kasnije, 9. kolovoza, gdje su zajedno preminule.

Franjevci konventualci

Sveti Maksimilijan Kolbe (1894.–1941.) prepoznat je kao jedan od najpoznatijih franjevačkih mučenika 20. stoljeća. Svetim ga je proglasio 10. listopada 1982. papa Ivan Pavao II. Riječ je o mučeniku koji je 1941. dao vlastiti život kako bi njegov kolega zatvorenik u Auschwitzu, suprug i otac, mogao živjeti. Nakon što je pogubljen smrtonosnom injekcijom pretrpjevši prethodno izgladnjivanje, kremiran je sljedeći dan, na svetkovinu Uznesenja Marijina 15. kolovoza.

Sv. Maksimilijan Kolbe

Uz Sv. Maksimilijana Kolbea, drugi mučenici franjevci konventualci koji su fizički i duhovno služili ljudima u Auschwitzu bili su: fra Jan Antonin Bajewski (1915.–1941.), poznat po svojoj pobožnosti i blagosti ispovjednika; fra Ludwik Pius Bartosik (1909. – 1941.), zamjenik Sv. Maksimilijana poznat po svojoj postojanosti u patnji i spisima o strpljivosti; te brat Stanisław Tymoteusz Trojanowski (1908. – 1942.), koji je preminuo od upale pluća nakon što je živio prema svom geslu: „U bilo koje vrijeme i na svakom mjestu, slobodno raspolagati Božjom voljom.“

Brat Piotr Bonifacy Żukowski (1913.–1942.), poznat po velikoj vjeri i dobroti, preminuo je od upale pluća nakon višemjesečnog teškog rada u Auschwitzu. Prije transporta u koncentracijski logor, Żukowski je bio zatočen u Varšavi, gdje je tješio i molio zajedno s drugim ratnim zarobljenicima.

Franjevci kapucini

Brat Symforian Ducki (1888. – 1942.), poznat po svojoj duhovnoj jednostavnosti, brutalno ga je ubijen logorski stražar u Auschwitzu 11. travnja 1942. Jedan svjedok je rekao da se redovnički brat fizički potrudio ustati kako bi oprostio i blagoslovio one koji su ga tukli znakom križa i utješio one oko sebe prije nego što je ubrzo nakon toga umro.

Fra Anicet Koplinski (1875.–1941.), njemački svećenik poznat u Varšavi po svojoj svetosti i ljubavi prema milosrđu, stigao je u Auschwitz 1941. Umirući u plinskoj komori 16. listopada 1941., franjevac je bio poznat po tome što je svoje patnje pretvorio u molitvu, govoreći: „Ovu čašu gorčine moramo ispiti do kraja.“

Salezijanci

Petorici salezijanaca ubijenih u Auschwitzu Crkva je dala naziv sluge Božje: don Włodzimierz Szembek (1883. – 1942.); don Franciszek Harazim (1885. – 1941.); don Jan Świerc (1877. – 1941.); don Ignacy Dobiasz (1880. – 1941.); i don Kazimierz Wojciechowski (1904.–1941.).

Don Józef Kowalski

Don Józef Kowalski (1911.–1942.), mladi revni svećenik, ubijen je u Auschwitzu 4. srpnja 1942. jer nije htio pogaziti svoju krunicu. Uhićen u Krakówu i nakon što je pretrpio poniženje i fizičku torturu, Kowalski je napisao u svom dnevniku: „O moj dragi Isuse, daj mi volju da ustrajem, čvrstu, jaku, kako bih mogao ustrajati u svojim svetim odlukama… Moram biti svetac!“

Družba Sv. Mihaela arkanđela

Otac Wojciech Nierychlewski (1903.–1942.) bio je mihaelitski redovnik poznat po svojoj revnosti i daru odgajatelja. Također je radio u izdavaštvu prije no što je poslan u Auschwitz. Njegova duboka vjera pomogla mu je pripremiti se za mučeništvo 1942.

Društvo katoličkog apostolata

Blaženi Józef Jankowski (1910. – 1941.), svećenik palotinac čiji spisi otkrivaju njegovu žarku ljubav prema Bogu, pokazao je svoju veliku ljubav prema ratnim izbjeglicama pružajući im hranu i sklonište u jednom od sjemeništa svoje družbe. Uhićen je i zatvoren u logoru smrti u Varšavi, a kasnije poslan u Auschwitz, gdje je mučen i umro 16. listopada 1941.

Sestre službenice Gospodnje

Sestra Katarzyna Celestyna Faron (1913. – 1944.) molila je zajedno sa svojim sestrama za svoje progonitelje, uključujući Hitlera, prije nego što je umrla na Uskrsnu nedjelju u Auschwitzu 9. travnja 1944. Ponudila je svoj život kao zalog za obraćenje svećenika koji se nakon rata, vratio Katoličkoj Crkvi.

S. Katarzyna Celestyna Faron

Uršulinke Rimske unije

Sestra Maria Klemensa Staszewska (1890. – 1943.) bila je samostanska poglavarica koja se brinula i za djecu. Tijekom svog zatočeništva Isusu je nudila svoj strah i bol. Preminula je od tifusa u Auschwitzu 27. srpnja 1943. moleći Magnificat.

KT