Mr. Pekić posljednju je godinu dana također i vršiteljica dužnosti direktorice ove ustanove koja, rekli bismo, beznadnima vraća nadu. Također, više od 15 godina angažirana je u nevladinim organizacijama koje se bave prevencijom ovisnosti i oporavkom ovisnih osoba, diplomirana je socijalna radnica, magistrica socijalne pedagogije iz područja poremećaja u ponašanju i predsjednica Asocijacije socijalnih radnika Kantona Sarajevo.

Ni probati!
"Često se može čuti da su neke droge, poput marihuane, manje štetne od nekih drugih. Međutim, korištenje svake droge utječe na svakodnevno svjesno funkcioniranje osobe i nakon određenog vremena se razvija ovisnost, što loše utječe na kvalitetu života osobe koja konzumira droge. Osim toga, korištenje svake droge je zakonom zabranjeno i posjedovanje i konzumiranje predstavlja krivično djelo, što svakako može imati dugoročne posljedice za osobu ukoliko dođe u sukob sa zakonom", upozorila je na početku naša sugovornica istaknuvši kako je svaka tvar štetna po organizam ukoliko se koristi duže vrijeme. Također, nitko ne zna hoće li postati ovisan kad prvi put proba neku drogu jer postoji niz čimbenika koji doprinose nastanku ovisnosti, između ostalog i genetske predispozicije.

Kako se postaje ovisnim?!
Saznali smo tako i da sama ovisnost kao pojam podrazumijeva određeni način življenja koji je iznimno teško promijeniti, zbog čega je oporavak od ovisnosti dugotrajan proces koji je obilježen brojnim recidivima i vraćanju natrag u ovisnost. "Mlada osoba odbacuje društveno prihvaćene norme i obrasce ponašanja, zanemaruje svoje obveze, ciljeve, ulazi u svijet kriminala i potpuno mijenja svoj pogled na život. Okružena je ljudima koji odobravaju i sami žive takvim načinom života", naznačila je mr. Pekić te pojasnila kako na ovisnost utječu tri čimbenika: osobnosti, droge i okruženja.

Ono što je ponekad "teško shvatljivo" jest kako unatoč svim kampanjama protiv droge, pa na kraju i primjerima iz okolice o štetnosti droga - osobe zalutaju u ralje droge. Sanela nam je ukazala na najčešću "iluziju": svatko od onih koji probaju misli kako će samo probati i neće nastaviti, nitko ne misli da će postati ovisnik. "Osobe koje odluče probati neku tvar već spadaju u rizičnu skupinu po nekoj osnovi. Također, nekad je korištenje droge pokušaj nošenja s nekim psihičkim poteškoćama poput depresije, pokušaj da se osoba iznese s nekim traumatičnim iskustvom. Nažalost, takvi pokušaji završe da osoba uz postojeći problem dobije još jedan, a to je ovisnost. Zbog toga trenutno na oporavku imamo sve češće osobe koje uz ovisnost imaju još neke dodatne psihičke probleme za koje ne znamo jesu li su nastali prije korištenja psihoaktivnih tvari ili je droga bila okidač za njihov razvoj", prokomentirala je naša sugovornica o dubini problema kojeg sa sobom nosi droga.

^{Javna ustanova Kantona Sarajevo "Terapijska zajednica Kampus" nalazi se u blizini Sarajeva}

Uloga obitelji
Kada govorimo o bilo kojem problemu ljudskog bivstvovanja, nerijetko korijene tražimo u obitelji. Tako naša sugovornica ističe kako često kaže da je ovisnost bolest obitelji jer u njoj nastaje, i uloga obitelji je velika u procesu oporavka. "U obiteljima ovisnika o drogama često su očevi alkoholičari, prisutno je nasilje, zanemarivanje ili se ide u drugu krajnost gdje su djeca bila previše zaštićena, nije im se dopustilo odrasti, nikad nisu osjetila posljedice onoga što urade, u obiteljima je mnogo tajni, emocije se ne iskazuju, nema komunikacije, nema povjerenja, puno je trauma, psihičkih oboljenja. Kroz proces oporavka većinu tih stvari treba početi rješavati. Međutim, članovi obitelji nerado se bave rješavanjem svih problema koji su se godinama, pa i desetljećima gurali pod tepih. Ipak, u proces oporavka nužno je uključiti i njih i s njima početi raditi terapijski, koliko god je to moguće. Ukoliko postoje otpori, onda se ti otpori trebaju poštovati jer nisu svi istodobno spremni suočiti se s problemima koji dođu na površinu kroz proces oporavka od ovisnosti", obrazložila je socijalna radnica upozorivši kako obitelj nesvjesno može kočiti taj proces jer se nije lako mijenjati, pa čak i ako je promjena nabolje.

Javljaju se i maloljetni
Nažalost, još jedna poražavajuća činjenica kada je riječ o ovisnim osobama jest kako se njihova dobna granica sve više snižava, a razlog tomu, prema riječima mr. Pekić, je i što se zapravo promijenila struktura ovisnika, odnosno sve je manje ovisnika o heroinu, a sve više se na liječenje javljaju osobe koje koriste amfetamine (speed) koji su jako dostupni i koje mladi ne smatraju štetnima. "Ranije su nam se na tretman javljale osobe starije od 30 godina koje su imale 10 i više godina ovisničkog staža, a danas nam se javljaju osobe između 22 i 25 godina, što pokazuje da se dob početka konzumiranja droga spustila. Kod nas se na rezidencijalnom tretmanu nalaze punoljetne muške i ženske osobe, ali su nam se javljale i maloljetne osobe od 13-14 godina kako bi došle na liječenje", podijelila je s nama ovu surovu stvarnost dodavši kako u BiH ne postoji ustanova za smještaj i tretman maloljetnih osoba, tako da ni nemaju točne podatke o broju maloljetnih ovisnika.

Vjera olakšava
Saznali smo i kako se broj ovisnika povećava, ali pri tome se ne misli samo na ovisnike o drogama, nego i na ovisnike o legalnim tvarima i ponašanjima, što loše utječe na kvalitetu života u društvu. Kada je pak riječ o prevenciji, mr. Sanela ističe kako je najbolja prevencija zapravo jačanje osobnosti mladih, povećanje samopouzdanja, jačanje životnih vještina koje će mlade osposobiti za samostalno funkcioniranje, izgrađivanje vještina komunikacije, unaprjeđenje odnosa između mladih i ljudi općenito jer, kako ističe, samo kroz dobre odnose s drugim ljudima osjećamo se zadovoljno, a osoba koja ima određene ciljeve, koja ima vještine nošenja s teškim situacijama, koja kvalitetno provodi svoje slobodno vrijeme, neće se naći u okruženju gdje se koriste droge, a i ako se nađe, znat će kako joj to ne treba i neće ih početi konzumirati.

Na ovom tragu je i uloga vjere u postupku oporavka, za koju naša sugovornica, poučena dugogodišnjim iskustvom u radu s ovisnicima, smatra kako je iznimno značajan čimbenik u oporavku od ovisnosti jer ljudima daje dodatnu snagu i smjernice za jedan novi i drugačiji život. "Osobno smatram da bi komponenta vjere trebala biti sastavnim dijelom svakog programa oporavka jer uvelike olakšava izlazak iz ovisnosti, pruža nadu, ohrabrenje i doprinosi pozitivnom gledanju na budućnost. I najpoznatiji program oporavka Anonimni narkomani/Anonimni alkoholičari kroz 12 Stepenica oporavka temelji se na duhovnosti i vjerovanju u višu silu kako je god tko doživljava", objasnila je pozvavši poglavito roditelje da budu uzori svojoj djeci kojoj, kako kaže, ne trebaju biti prijatelji, nego roditelji koji će ih usmjeriti na putu odrastanja kroz jasne poruke o tome koja su ponašanja prihvatljiva i neprihvatljiva, kroz izgradnju odnosa zasnovana na otvorenoj komunikaciji i povjerenju. "Pokažite djeci da ih volite, provodite kvalitetno vrijeme zajedno koliko god malo vremena imali. Neka djeca znaju da ste tu za njih bez obzira na sve. Vrlo im je važno tijekom odrastanja postaviti jasne granice kako bi naučili što je za njih dobro, a što ne. Mladi, postavite sebi ciljeve, otkrijte u čemu ste dobri, bavite se aktivnostima koje vas raduju i razmišljajte hoće li vas ono što uradite približiti roditeljima ili udaljiti od njih", zaključila je naša sugovornica.

J.P., KT