S novim kardinalima, Kardinalski će zbor brojati 137 prelata koji imaju pravo glasa na sljedećim konklavama, a tri četvrtine njih izabrao je papa Franjo. To je za 17 više od tradicionalne granice 120 – koju je postavio papa Pavao VI., a koja je već „kršena“.

Ovo su imena novih kardinala:

1. mons. Robert Francis Prevost, OSA, (1955.) prefekt Dikasterija za biskupe, SAD;

2. mons. Claudio Gugerotti, (1955.) prefekt Dikasterija za Istočne Crkve, Italija;

3. mons. Víctor Manuel Fernández, (1962.) prefekt Dikasterija za nauk vjere, Argentina;

4. mons. Emil Paul Tscherrig, (1947.) apostolski nuncij, Švicarska;

5. mons. Christophe Louis Yves Georges Pierre, (1946.) apostolski nuncij, Francuska;

6. mons. Pierbattista Pizzaballa, OFM, (1965.) jeruzalemski latinski patrijarh, Italija/Sveta zemlja;

7. mons. Stephen Brislin, (1956.) nadbiskup Cape Towna (Kaapstad); Južnoafrička Republika;

8. mons. Ángel Sixto Rossi, S.J., (1958.) nadbiskup Córdobe, Argentina;

9. mons. Luis José Rueda Aparicio, (1962.) nadbiskup Bogote, Kolumbija;

10. mons. Grzegorz Ryś, (1964.) nadbiskup Łódźa, Poljska;

11. mons. Stephen Ameyu Martin Mulla, (1964.) nadbiskup Jube, Južni Sudan;

12. mons. José Cobo Cano, (1965.) nadbiskup Madrida, Španjolska;

13. mons. Protase Rugambwa, (1960.) nadbiskup koadjutor Tabora, Tanzanija;

14. mons. Sebastian Francis, (1951.) biskup Penanga, Malezija;

15. mons. Stephen Chow Sau-Yan, SJ, (1959.) biskup Hong Konga, Hong Kong;

16. mons. François-Xavier Bustillo, OFM Conv., (1968.) biskup Ajaccia, Španjolska/Francuska;

17. mons. Américo Manuel Alves Aguiar, (1973.) pomoćni lisabonski biskup, Portugal;

18. don Ángel Fernández Artime, SDB, (1960.) vrhovni poglavar Salezijanske družbe, Španjolska.

Zajedno s njima Papa je pridružio članovima Kardinalskog zbora dvojicu nadbiskupa i jednog redovnika koji su se istaknuli svojim služenjem Crkvi, a prešli su kanonsku dob kada mogu birati budućega papu (80 godina). To su:

- mons. Agostino Marchetto,(1940.), umirovljeni tajnik Papinskog vijeća za pastoral migranata i selilaca, Italija;  

- mons. Diego Rafael Padrón Sánchez, nadbiskup u miru Cumaná (1939.), Venezuela; te

- fra Luis Pascual Dri, OFM Cap., (1927.) ispovjednik u svetištu Naše Gospe od Pompeja u Buenos Airesu, Argentina.

„Njihova provenijencija izražava univerzalnost Crkve koja nastavlja naviještati Božju milosrdnu ljubav svim ljudima na zemlji. Nadalje, uključivanje novih kardinala u Rimsku biskupiju očituje neraskidivu vezu između Petrove Stolice i partikularnih Crkava rasutih diljem svijeta“, rekao je Papa najavljujući konzistorij.

Znatno promijenjena struktura Zbora

Kada bi se konklava održala na 30. rujna, zemljopisni pregled 137 kardinala izbornika pokazao bi sljedeće:

Europa: 53 izbornika (uključujući 15 Talijana)

Sjeverna Amerika: 15 (SAD 11, Kanada 4)

Latinska Amerika: 24

Afrika: 19

Azija: 23

Oceanija: 3

Kad se to usporedi s konklavom koja je Jorgea Maria Bergoglia izabrala za papu 13. ožujka 2013., može se vidjeti koliko je Franjo dosta promijenio kolegij izbornika u proteklih 10 godina. Na konklavi 2013. bilo je nazočno 115 izbornika iz 48 zemalja i pet kontinenata: Europa je imala 60 izbornika (od toga 28 Talijana), Latinska Amerika 19, Sjeverna Amerika 14 (SAD 11, Kanada 3), Afrika 11, Azija 10 i Oceanija 1 (Australija).

Imenovavši 21 novog kardinala, kao što je to učinio i 2022., Franjo je očito uzeo u obzir da će od sada do kraja godine sedam izbornika navršiti 80 godina i tako izgubiti pravo glasa u biranju pape. Također, između 1. siječnja i 31. prosinca 2024. još 13 izbornika navršit će kanonsku dob te neće moći sudjelovati u konklavi. Te bi promjene, dakako, utjecale i na geografsku ravnotežu. Činjenica da će 20 izbornika izgubiti pravo sudjelovanja na konklavi od sada do kraja 2024. znači da bi papa Bergoglio mogao održati još jedan konzistorij krajem 2024.

KT