Mohorovičićev diskontinuitet - najveće znanstveno otkriće u Hrvatskoj


Dana 18. prosinca 1936. umro je u Zagrebu Andrija Mohorovičić, jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena.

Njegovo otkriće da zemljina utroba nije homogena, nego da postoje barem dva različita sloja (kora i plašt) smatra se najvećim znanstvenim otkrićem do kojeg je došao neki znanstvenik radeći u Hrvatskoj. Po njemu je ta granica kore i plašta dobila naziv Mohorovičićev diskontinuitet (ili skraćeno Moho), javlja povijest.hr.

Andrija Mohorovičić rođen je u Voloskom, mjestašcu nedaleko od Opatije. Mladi je Andrija uspio steći solidno obrazovanje. Zanimljivo je da se isprva bavio meteorologijom i da je 1892. postao upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču. S vremenom se počeo zanimati za seizmologiju i uspio je nabaviti prve seizmografe u Zagrebu. Do svog je najvećeg otkrića došao kad je proučavao seizmografske zapise nastale za vrijeme potresa u Pokupskom 1909.  O tom je potresu skupio zapise iz više europskih seizmoloških postaja. Otkrio je diskontinuitet u zemljinoj unutrašnjosti na osnovu različitog širenja potresnih valova.

Danas se slični slojevi na Mjesecu i Marsu također zovu po njemu. Koliko je cijenjen u svjetskoj znanosti pokazuje i činjenica da je po Mohorovičiću nazvan jedan krater na Mjesecu i jedan asteroid (8422 Mohorovičić). Pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.

Ž.I., KT