Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik

Ideja o osnivanju crkvene tiskovne agencije nije se rodila u miru, nego krajem 1995. u sjeni rata i njegovih posljedica. Početke ovoga glasila pamti vrhbosanski nadbiskup u miru Vinko kard. Puljić koji je 3. srpnja 1996.,uz tadašnjeg banjolučkog biskupa mons. Franju Komaricu, biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog mons. Ratka Perića te pomoćnog biskupa vrhbosanskog mons. Peru Sudara, potpisao Statut KTA.

Kard. Puljić prisjeća se kako su pred kraj rata i poraću uočili da svaka politička strana piše stvari iz svoje perspektive te kada su pisali o katolicima i Hrvatima, „bilo je vrlo pristrano, ponekad iz neznanja, a ponekad i nedobronamjerno“. „Nije bilo moguće na svaku reagirati kako bismo predstavili našu stvarnost Hrvata katolika u BiH. Nakon dogovora s biskupima BK-a BiH odlučili smo pokrenuti vlastitu agenciju koja će iznositi činjenice iz Crkve i o Crkvi. Zato smo pristupili osnivanju Katoličke tiskovne agencije“, objasnio je nadbiskup u miru.

Iako se detalja samih početaka danas ne može sa sigurnošću prisjetiti, kardinal ističe da su početci bili vrlo skromni, ali važni kako bi se predstavili u javnosti i bili prepoznati u onomu što se piše te izražava radost što se radilo zajednički, na razini cijele BK-a.

Utemeljenje agencije posebice je značajno jer su u to vrijeme u BiH postojala samo tri mjesečnika koja su se bavila hrvatskim/ katoličkim pitanjima te se, kako kaže, osjetila potreba za praćenjem dnevnih događaja.

„Nismo bili još vješti kako to raditi, ali smo radili s ljubavlju. Ljude kojima smo to povjerili radili su srcem i zdušno taj posao. Nisam posebno kontrolirao jer sam u njih imao povjerenje“, priznaje kardinal Vinko.

^{Kard. Puljić jedan je od utemeljitelja Agencije}

Prema izvješću koje je za Glas Koncila poslao tadašnji tajnik nadbiskupa Puljića vlč. Ivo Tomašević, a koje je objavljeno 17. prosinca 1995., Katolička tiskovna agencija BK-a BiH svečano je predstavljena 2. prosinca 1995. u Bolu na Braču. Pročitan je dekret predsjednika BK-a BiH kardinala Puljića o osnutku agencije, čija je zadaća bila, kako stoji u izvješću, „preko tiskovnih ureda pojedinih biskupija i na druge načine prikupljati vijesti i posredovati kako bi one bile dalje upućene u javnost po domovini i svijetu, a posebno biskupskim konferencijama Europe i Amerike“. Sjedište agencije trebalo je biti u Sarajevu, no zbog tadašnje nemogućnosti komunikacije privremeno je smješteno u Zagrebu. Za glavnog i odgovornog urednika imenovan je vrhbosanski svećenik vlč. Marijan Brkić, za njegova suradnika svećenik vlč. Joso Filipović, a za direktora banjolučki generalni vikar dr. Anto Orlovac.

Na predstavljanju kardinal Puljić izgovorio je riječi koje su obilježile poslanje agencije: „Istina bez ljubavi može biti ubitačna. Zato želimo tu istinu prožeti evanđeoskim duhom i evanđeoskom ljubavlju kako bi bila pristupačna i kako bi nas ljudi upoznali i prihvatili upravo onakve kakvi jesmo.“ Agencija je, dodao je tada, trebala izvještavati o Katoličkoj Crkvi kao stvarnosti koja „je stvarnost na tim terenima, o tom životu i kolijevci koja je puno toga odnjihala“, uz snažnu poruku ustrajnosti u ratom pogođenu kraju: „Nikada se ne možemo odreći svoje grude, grobova svojih pređa, svojih ognjišta pa makar bila i zgarišta!“

Direktor dr. Orlovac pritom je naglasio kako je, iako pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji već djeluje Informativna katolička agencija (IKA), bilo potrebno stvoriti i zasebnu agenciju pri Biskupskoj konferenciji Bosne i Hercegovine, s posebnim naglaskom na otvorenost za međureligijski dijalog, „osobito s islamom u duhu smjernica crkvenog učiteljstva“.

Najdulji urednički mandat u povijesti agencije, od 2004. do ljeta 2024., nosio je mons. Ivo Tomašević koji je istodobno obnašao i službu generalnog tajnika Biskupske konferencije BiH. Budući da je u vrijeme osnutka KTA bio osobni tajnik kardinala Puljića, s radom agencije bio je upoznat od samih njezinih početaka. „Razlog moga imenovanja na službu glavnog urednika vjerojatno leži u činjenici da sam u vrijeme obnašanja tajničke službe, a dijelom i kasnije kao kancelar, pisao vijesti i surađivao s medijima“, objašnjava sadašnji katedralni župnik.

Razdoblje njegova uredništva obilježile su poslijeratne napetosti koje politički sporazumi u Daytonu i Parizu nisu uspjeli razriješiti. „Postalo je očito da brojni nedostatci i nepravde, ozakonjene Daytonskim mirovnim sporazumom, najvećim dijelom neće biti ispravljene.“

U takvu je okruženju, kaže, poseban izazov predstavljala digitalizacija. Cijelu dotadašnju bazu vijesti morali su prepisati i prilagoditi novoj mrežnoj stranici. Financijske poteškoće, dodaje, pratile su agenciju gotovo kontinuirano, pa se djelovanje moralo prilagođavati raspoloživim mogućnostima. Ipak, otvorenost medija prema agenciji ostala je konstanta. „U vrijeme svoga djelovanja najčešće sam nailazio na istinsku otvorenost gotovo svih crkvenih, ali i većine drugih medija. Uvjerio sam se da uspostavljanje osobnih kontakata s osobama iz medija i otvoren razgovor uz međusobno uvažavanje vrlo često urode dobrim plodom“, veli mons. Tomašević.

Kao trenutak koji posebno pamti iz svojih 20 godina uredništva, izdvaja pastirski pohod pape Franje Sarajevu i Bosni i Hercegovini 6. lipnja 2015. kada je zajedno s glavnim urednikom Katoličkog tjednika vlč. Josipom Vajdnerom bio zadužen za medije. „Koliku važnost tome pridaje Sveta Stolica, vidi se iz činjenice da u zrakoplovu sa Svetim Ocem, osim njegovih suradnika, putuju samo novinari“, napominje dodajući kako je s vlč. Vajdnerom prije Papina dolaska bio pozvan u Rim, na susrete s odgovornima za medijsko praćenje pri Svetoj Stolici, a za potrebe posjeta uredili su posebnu višejezičnu mrežnu stranicu.

„Ta suradnja s medijima bila je uistinu vrlo dobra i samo izvještavanje je bilo vrlo dobro. Posebno sam zahvalan i svojim djelatnicima i mnogim drugima u press centru koji su toga dana neumorno radili iako, zbog toga posla, nisu imali prigodu sudjelovati na misnom slavlju koje je predvodio Sveti Otac“, prisjeća se.

Prvi bilten agencije, prema njegovu sjećanju, izdan je povodom pastirskog pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu i Bosni i Hercegovini 12. i 13. travnja 1997.

^{Mons. Tomašević bio je urednik KTA od 2004. do 2024.}

Nakon što je otišao sa službe glavnog urednika, mons. Tomašević ističe kao najveću vrijednost koju je predao nasljedniku upravo kontinuitet. „Nisam smatrao korisnim praviti velike promjene ili zahvate, nego nastaviti ono što su radili moji prethodnici, na što je moguće bolji i brži način. Osim tisuća objavljenih i poslanih vijesti, posebno bogatstvo jest velika baza tih vijesti i drugih sadržaja, osobito u ovo vrijeme umjetne inteligencije“, zaključuje mons. Tomašević.

Agenciju danas vodi vlč. Bojan Ivešić, generalni tajnik BK-a BiH, koji je dužnost glavnog urednika preuzeo u ljeto 2024. Pod njegovim vodstvom redakciju čine tri djelatnika – „skroman broj“, priznaje, „osobito kad se uzme u obzir činjenica da taj rad zahtijeva pokrivanje događaja od 'jutra do kasne večeri'“.

U posljednje dvije godine agencija je osigurala dopisnike u Mostaru, Banjoj Luci i Vojnom ordinarijatu, uz nekoliko povremenih suradnika, a gotovo svi, kako napominje, rade volonterski. Dnevno objave između 12 i 15 vijesti, ovisno o dobu godine, što tjedno iznosi više od 100 vijesti. „Naglasak uvijek pokušavamo staviti na kvalitetu, preciznost, pa i na zanimljivost vijesti, a manje na količinu“, kaže vlč. Ivešić otkrivajući kako se vijesti objavljuju na mrežnoj stranici, ali kako svoju prisutnost pokušavaju proširiti i na društvene mreže, koliko kapaciteti dopuštaju.

Najveći izazov crkvenog novinarstva, prema riječima vlč. Ivešića, leži u formiranju kadra. „Vrlo je zahtjevan i dug proces formirati dobrog, nazovimo ga 'crkvenog', novinara. Biti odličan novinar i odličan poznavatelj Crkve iznimno je zahtjevno. No, to nije samo pitanje kompetencija. Ako taj novinar nije i vjernik, u njegovu će radu, osobno smatram, uvijek nešto nedostajati“, veli dodajući kako je jedan od izazova i financiranje; pitanje koje je „trajna kategorija“, usko povezano s razvojem dopisničke mreže.

Povjerenje javnosti pak nastoje graditi kvalitetnim i objektivnim radom prema svojoj primarnoj publici – vjernicima – pri čemu pokazatelji idu u prilog: „Osobno, bez samohvale, ali kao pokazatelj toga moram reći da smo praćenje KTA u samo godinu dana, 2025. i 2026., podigli za oko 130%.“

^{Vlč. Ivešić aktualni je urednik}

Jasno je kako se desetljećima kasnije poslanje agencije nije promijenilo. Vlč. Ivešić na kraju ističe kako je planova mnogo, ali da su svjesni stvarnosti te iz nje pokušavaju postići najbolje rezultate. „Uzdamo se u Božju pomoć i nadahnuća. Bez toga nema ni napretka, ni novih iskoraka“, zaključuje aktualni glavni urednik KTA riječima koje bi vjerojatno mogao potpisati i kardinal Puljić davne ’95. kada je agenciju povjerio ljudima u koje je, kako se ispostavilo, s pravom imao povjerenje.