Može li se Biblija koristiti kao povijesni vodič?


Dr. Scott Stripling, arheolog i predstojnik Biblijskog sjemeništa u Katyu u Texasu, misli da je to moguće te je stoga u sukobu mišljenja sa svojim svjetovnim kolegama.

Dr. Scott Stripling (u sredini) na „čitanju grnčarije“ tijekom sezone 2018. u Shilohu

Dr. Scott Stripling (u sredini) na „čitanju grnčarije“ tijekom sezone 2018. u Shilohu

Naime, dr. Stripling posljednjih je 20 godina koristio Bibliju kao neprocjenjivi izvor koji ga vodi kroz njegova arheološka nastojanja. Sada, kada je završio svoje 50-dnevno iskopavanje u mjestu Tel Shiloh u Izraelu, njegovi zaključci potaknuli su raspravu među kolegama.

„Sa stopostotnom sigurnošću mogu reći da su u Shilohu bili Izraelci zbog brojnih pokazatelja koje imamo. Grnčarija pokazuje da su uistinu bili ondje kada i Biblija kaže da jesu. Još ne mogu reći da 100 % imam arheološke dokaze židovskog kovčega koji se nalazio u Shilohu. Ali smo pronašli brojne razloge da tragamo za potvrdom biblijskog teksta. Postoje naznake, poput velike količine životinjskih kostiju koje su u skladu s biblijskim žrtvenim sustavom i velikih istočno-zapadnih zidova koje iskopavamo“, rekao je dr. Stripling za Breaking Israel News.

Također, Striplingov tim iskopao je i keramički nar, no nažalost nije bilo znaka svetohraništu. Predmnijeva da je − budući da je kovčeg bio načinjen od životinjske kože − vrlo moguće kako nije ostalo ništa za otkriti nakon toliko tisuća godina.

Striplingova otkrića kritizirao je ugledni izraelski arheolog Israel Finkelstein, koji je vodio opsežno kopanje mjesta u 1980-im. Finklestein ne vjeruje da je Biblija dovoljno točna da bi se trebalo osloniti na nju kao na resurs i vjeruje kako nedostatak dokaza na tom mjestu sugerira da tabernakul nikad nije ni stajao ondje.

U intervjuu za Times of Israel, kaže: „Biblijska tradicija trebala bi biti iščitavana u duhu vremena njezina stvaranja, ideologije autora itd. Ne može im se pristupiti na jednostavan način. Priča o kovčegu je fascinantna; ali nas može podučiti uglavnom o svijetu autora koji su živjeli stoljećima nakon uništenja željeznog doba.“

Korištenje Biblije kao vodiča dovelo je Striplinga do sukoba s mnogim kolegama. Međutim, on tvrdi kako bi njezino zanemarivanje moglo biti ludost, objasnivši kako je pronašao brojne sinkronizme između arheoloških podataka i biblijskog teksta.

Glede kritičara, u svojoj knjizi Misterij i Istina (Trowel and he Truth), kaže kako se sve svodi na minimalizam protiv maksimalizma: „Postoji 'optužba' da, ukoliko vjeruješ u ono što čitaš u Bibliji to te diskvalificira kao znanstvenika. U Izraelu je većina svjetovnih arheologa koji su ateisti. Oni ne prihvaćaju Bibliju kao povijesni tekst. To me stavlja izvan glavne struje arheologije, ali upravo je to gdje želim biti. Minimalisti, poput Finkelsteina, kažu kako ne možeš vjerovati Bibliji, a maksimalisti, kao ja, drže da je Biblija povijesni dokument“, poručio je dr. Stripling.

J. P.