Najukusnija bogojavljenska tradicija


Uz svetkovinu Bogojavljenja koju smo nedavno obilježili, u narodu poznatu kao Sveta tri kralja, diljem svijeta vežu se razne tradicije, a jedna od najukusnijih su dakako Kraljevski kolači koji se također razlikuju od podneblja do podneblja.

Tako se svake godine u katoličkoj kulturi diljem svijeta nova godina slavi i Kraljevskim kolačem – sezonskom poslasticom ukrašenom tako da liči na krunu. Kolači su posebno popularni na nedjelju Bogojavljenja – svetkovinu s kojom su najčešće povezani, te tijekom poklada u područjima nadahnutim francuskom kulturom, poput New Orleansa, gdje se uredno prodaju do Pokladnog utorka.

Kraljevske kolače obično odlikuje mala figurica, najčešće bebe, koja se peče u kolaču. Tradicionalno, čija god vilica u kolaču pronađe figuricu, okrunjeni je „kralj dana“ sa zadaćom osigurati Kraljevski kolač za sljedeću godinu, ili kako je običaj u New Orleansu – za sljedeću zabavu. Mala figura bebe predstavlja novorođenče Isusa te vjerojatno potvrđuje priču o posjetu Tri kralja, što slavimo na nedjelju Bogojavljenja.

Vjeruje se kako je tradicija pravljenja Kraljevskog kolača povezana s poganskim običajem pravljenja zimskih poslastica punjenih suhim voćem, koje sadrže neke predmete poput cijelog oraha, a koji je predstavljao znak dobre sreće. Tijekom srednjeg vijeka slavlje se u Francuskoj i Španjolskoj počelo povezivati s Bogojavljenjem, te se praksa proširila Europom i prenesena je u novi svijet gdje se dalje razvijala. U New Orleansu Kraljevski kolač postao je „normom“ za Pokladni utorak te se po cijelom gradu može pronaći od Nove godine do Čiste srijede.


Iako je, kako piše Aleteia, danas uobičajeno da „vrijednost“ u Kraljevskom kolaču bude mala plastična beba, bilo je raznih verzija ove „nagrade“, koja je počela kao jednostavno zrno graha 1800-ih. Mnogo je godina ta „vrijednost“ bila izrađena od keramike, ali 1950-ih čuvena neworleanska pekarnica McKenzie’s popularizirala je malu plastičnu figuru bebe u kolačima, a koja je i manje dentalno opasniji umetak.

Kada je pak riječ o sastojcima za ovaj kolač, internet nudi rapsodiju recepata jer svaka kultura razvija vlastitu verziju.

Tako se francuski Kraljevski kolač odlikuje lisnatim tijestom i najčešće kremom od badema, ali se može puniti i voćem ili čokoladom.

Na španjolskom govornom području ovaj kolač, po sastavu slatki kruh, upotpunjuje se kandiranim voćem i glazurom.

Dosta je sličan španjolskoj verziji i onaj u New Orleansu koji se ukrašava ljubičastom, žutom i zelenom bojom te je punjen kremom od vanilije ili voćem.

Portugalska verzija punjena je voćem i ponekad sjeckanim orasima, dok je u Bugarskoj riječ o kolaču – savijači od razvučenog tijesta i sira, koja se nerijetko servira i na vjenčanjima, a sadrži nekoliko drangulija.

U Grčkoj i Cipru Kraljevski kolač je okrugao i ravan s utisnutim bademima na vrhu, te se peče s kovanicom u tijestu.

KT