uto, 27. veljače 2018. 17:14
Od prosječnog seljaka iz 15. stoljeća ne bi se očekivalo mnogo, ali Sv. Nikolas iz Flüe zasigurno nije bio običan čovjek...
Snažan zagovornik vojnika i javnih službenika, čovjek neupitnog integriteta koji je Boga stavljao iznad svega i tako promijenio tijek povijesti, zbog svojih je zasluga postao „ocem moderne Švicarske“, a među Švicarcima je još poznat i kao Bruder Klaus – Brat Klaus.
Nikolas je imao je sreću roditi se u bogatoj obitelji 1417., u Sachselnu, te je od malena bio pobožan. Najprije je 16 godina proveo u vojsci, ratujući s mačem u jednoj, a s krunicom u drugoj ruci. Povukao se s 37 godina kako bi vršio dužnost sudca i savjetnika.
S 50 godina imao je viđenje koje nije mogao ignorirati – konj upregnut u plug jeo je cvijet ljiljana. Odmah je bio svjestan simbolike koja ukazuje kako njegove svjetovne dužnosti nadilaze njegov molitveni život. Potom je sa suprugom Dorothy raspravljao o želji njegova srca – živjeti kao pustinjak i provoditi dane posve u molitvi. Ova sveta žena, koja nije htjela ništa drugo doli pružiti nesebičnu podršku svom mužu u vršenju volje Božje, nekako je smogla snage i složila se s njegovim planom, iako joj se srce slomilo. Premda se Nikolas spremio i krenuo na dalek put, tek što je pristigao u sljedeći grad, činilo mu se da ga Bog poziva ondje napraviti svoju ćeliju. Od tada je Švicarcima poznat kao Brat Klaus. Tu je živio 20 godina, a njegova slava je rasla kada mu je ćelija postala hodočasničkim mjestom za one koji su hodočastili putem Sv. Jakova u Santiago de Compostelu.
Ubrzo je Papa ponudio zadobivanje oprosta svima koji hodočaste ovom nepismenom čovjeku koji je savjetovao i kraljeve i siromahe. Među vjernicima koji su ga posjećivali bili su i njegova supruga i djeca s kojima je odlazio na nedjeljnu misu.
Posljednjih 19 godina živio je isključivo od euharistije. Taj mu je post omogućio snagu kojom je iz svoje ćelije utjecao na stanje u svijetu. Pred kraj života, poslao je poruku zaraćenim vjerskim frakcijama unutar Švicarske i tako posredovao sklapanju mirovnog sporazuma što mu je donijelo titulu „oca moderne Švicarske“. Njegova vjernost i spremnost živjeti za Boga bez obzira na cijenu omogućili su Švicarcima postati miroljubivom nacijom. Umro je u 70-oj godini okružen suprugom i djecom.
Njegov spomendan u Švicarskoj se obilježava 25. rujna, a drugdje u svijetu 21. ožujka.
KT