čet, 31. srpnja 2025. 09:56
Književnik, prevoditelj i svećenik, jedan od najvažnijih pisaca na kajkavskom narječju, Ignjat (Ignac) Kristijanović rođen je u Zagrebu 31. srpnja 1796.
Nakon završene gimnazije odlučio se za svećenički poziv. Zaređen je 1819., a služio je kao kapelan, župnik, kanonik i naslovni biskup, piše Povijest.hr.
Na polju književnosti bio je protivnik ilirizma i štokavštine zagovarajući stari pravopis i kajkavsko narječje kao književni jezik. Smatra ga se ocem kajkavske gramatike koju je napisao na njemačkom jeziku - Grammatik der kroatischen Mundart. Pokrenuo je i većim dijelom sam ispunjavao kalendar Danica zagrebečka, a nakon pobjede Gajeve reforme jezika uveo je u svoj kalendar novi pravopis, ali na kajkavskom narječju. Nastavio je braniti kajkavštinu u radovima Nekaj o horvatskem jeziku i Jošče nekaj o horvatskem jeziku.
Pisao je poučna i pobožna djela – Način vu vseh živlenja dogođajih vsigdar zadovoljnomu biti, Blagorečja za vse celoga leta nedelje, Krščanski navuk, Pomočnik betegujučeh i vumirajučeh i brojna druga. Na kajkavski je preveo Ezopove basne (Ezopuševe basne pohorvačene) te dio Starog zavjeta. U rukopisu mu je ostala pseudopovijesna klasicistička tragedija Vladimir, kralj hrvatski.
Ignjat Kristijanović preminuo je 16. svibnja 1884. u rodnom Zagrebu.
J.M., KT