Na brojnim listama, zasigurno se nalazi i najmanja država na svijetu - s obzirom na površinu i broj stanovnika, ali i jedna od najvećih kada je u pitanju umjetničko i duhovno bogatstvo kojim odiše - Vatikan. Ono što je neobično, jest to da, usprkos tomu što ste posjetili Vatikan jedanput, zasigurno ćete to poželjeti učiniti opet. Jer, bez obzira na interese i motive putovanja, Vatikan ne ostaje dužan nijednom posjetitelju. I uvijek ostavlja dojam da ste uspjeli otkriti samo mali dio velebne vatikanske priče. Svakoga će bez sumnje ostaviti bez daha svojom umjetničkom veličinom. No, ne samo to. Kao sjedište Katoličke Crkve, ističe se i posebnom duhovnom dimenzijom te je pravi izvor i za one koji su žedni duhovne svježine.

Ne možete putovati, ali možete nešto novo naučiti na portalu mladicentar.org Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. Ovdje donosimo samo dio virtualne ture koju možete naći na internetu.

Vatikan ili službeno Država Vatikanskog Grada najmanja je suverena država na svijetu, s površinom od tek 0,44 km2. Izgrađen je na desnoj obali rijeke Tiber, na Vatikanskom brežuljku. Suverena Država Vatikanskog Grada konstituirana je 1929. Lateranskim paktom, čime je riješeno tzv. Rimsko pitanje između Crkve i talijanske države. S obzirom da je sa svih strana okružen Rimom – glavnim gradom Italije, za Vatikan se kaže da je država u državi. Od Rima ga dijele zidine koje su izgrađene nekoć da bi branile papu od vanjskih napada. Dva polukružna niza stupova ili kolonada, s jedne i druge strane, djelo su umjetnika Berininija.

Vatikan ima najmanju i najstariju vojsku na svijetu – Švicarsku gardu, koja se ističe upečatljivim odorama, ali i posebnim pripremama za ulazak u vojsku. Garda ima 110 pripadnika, čija služba traje najmanje dva godine, te su zaduženi za neposrednu zaštitu Svetog Oca, čuvanje njegovih rezidencija, a služe i kao počasna garda.

Kada govorimo o Vatikanu, zasigurno se može reći da su njegovi najupečatljiviji simboli veličanstveni trg Sv. Petra s istoimenom bazilikom. Bazilika Sv. Petra najveća je kršćanska crkva, čija površina je čak 23 000 m2 te može primiti oko 60 000 ljudi. Gradnja ove bazilike je trajala 176 godina. Brojni umjetnici, poput Raffaella i Antonia de Sangalla Mlađeg dali su svoj doprinos u izgradnji bazilike. No, danas posebnu pažnju posjetitelja plijeni veličanstvena kupola čiju gradnju je započeo tada 17-godišnji umjetnik Michelangelo. Nakon smrti Michelangela, radovi na bazilici su nastavljeni po njegovim nacrtima. Iako je prvotno planirano da bazilika ima tlocrt grčkog križa, za pontifikata pape Pavla VI. odlučeno je da tlocrt bazilike ipak bude u obliku latinskog.

Prošetaj bazilikom ovdje!

Unutrašnjost Michelangelove kupole odaje osjećaj beskraja i dodirivanja zemaljskog s nebeskim. Kada je počeo raditi na unutrašnjosti kupole, Michelangelo je već bio u poodmakloj dobi te ju za života nije uspio dovršiti. To su nastavili Giacomo Della Porta i Domenico Fontana.

Glavni oltar, ispod kupole, uzdiže se iznad groba Sv. Petra, a iznad groba se nalazi fantastični Berininijev baldahin, dovršen 1633. te podupire četiri tordirana stupa napravljena od bronce uzete s Panteona.

Nalog za izgradnju Sikstinske kapele dao je papa Siksto IV. 1475. godine, koji je zahtijevao da zdanje bude svedeno na najbitniji arhitektonski oblik, zatvoreno i gotovo nepristupačno izvana. Slikarski ures, započet 1481. pretvorio je ovo zdanje u slavni produkt talijanske renesanse na kojemu je radilo nekoliko najboljih slikara tog doba.

Prve freske na bočnim stranama predstavljaju paralelno Kristov i Mojsijev život (Stari i Novi zavjet). Julije II. je 1508. naručio od mladog Michelangela da oslika svod Sikstinske kapele. Michelangelo je prilikom ovog pothvata, na plavoj podlozi sa zlatnim zvijezdama, uklopio zapanjujuću Priču o postanku s trodimenzionalnim efektom. Na zidu glavnog oltara Michelangelo je oslikao Posljedni sud, čime je zaokruženo ovo neponovljivo, jedinstveno i umjetnički izrazito vrijedno zdanje.

Prošetaj Sikstinskom kapelom i uvjeri se ovdje!

Osim navedenog, Vatikan skriva još brojne umjetničke vrijednosti, kao što su nezaobilazni Vatikanski muzeji o čemu smo već pisali na portalu nedjelja.ba.

Ž.I., NCM, KT