Sveta dužnost je učiniti sve da do rata nikada ne dođe

Zašto je Schmidt kritizirao reisul-ulemu?


Koliko su riječi reisul-uleme o „obrani“ i „prebrojavanju“ daleko od poruka mira i izgradnje mirnoga okruženja, moći će se razaznati prisjetimo li se onoga što su u Sarajevu govorili poglavari Katoličke Crkve: sveti papa Ivan Pavao II. i Franjo.

FOTO: MINA

FOTO: MINA

PIŠE: Josip Vajdner, Katolički tjednik

Visoki predstavnik Christian Schmidt ne mari, izgleda, za čaršijska naklapanja ni mangupljenja, nego načelom „Ni po babu, ni po stričevima“, govori kako u BiH jest. Tako su se, uz ostalo, u njegovu izviješću Vijeću sigurnosti UN-a našle izjave reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića i mitropolita dabrobosanskog gosp. Hrizostoma. Obje s pravom! I obje zato što ni po čemu nisu u službi mira i pomirenje, nego upravo suprotno.

Dok se iz nacionalnoga tabora ovoga drugoga, poslovično suprotstavljenoga međunarodnim predstavnicima, nisu ni obazirali, dotle su iz zajednice prvoga – naviknute da im međunarodni poklisari podilaze i ispunjavaju želje – ili besmisleno pravdali ili govorili o zavjeri protiv muslimana, izražavajući zgražanje kako to da u negativnom kontekstu nema nikoga od Hrvata.

Bez obzira što su reakcije dijela bošnjačke javnosti bile navijačke i neobjektivne te „drvlje i kamenje“ sasuli na visokog predstavnika, nema sumnje kako je Schmidt samo prenio ono što jest rečeno. Ništa izmislio nije, nego je samo upozorio na činjenicu koja svoje poveznice ima u politici. 

Agresivna i retorika podjela

Kako su prenijeli svjetovni mediji u izvješću je doslovce rečeno: „Retorika koja izaziva podjele i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također je povećala napetosti. Na primjer, 1. ožujka 2023. mitropolit srpsko-pravoslavni Hrizostom (Rajko Jević) nazvao je Bošnjake 'muslimanima', a kasnije muslimane 'muhamedancima'. Još jedan primjer takve retorike je izjava reisul-uleme Islamske zajednice u BiH, Huseina ef. Kavazovića: 'Na sve moguće načine moramo pokazati da smo spremni braniti institucije države Bosne i Hercegovine. Kada one padnu, kao što su pali 1992., mi moramo biti spremni ovu zemlju zaštititi i oružjem. I, ako mogu tako reći, nitko ne treba imati dvojbe trebamo li to učiniti ili ne…“ Obznanio je, dakle, Christian Schmidt UN-u, ono što su neostrašćeni umovi i oni koji zbilja vole Bosnu i Hercegovinu, odmah prepoznali kao nešto što ne doprinosi miru nego na matrici političkih borbi unosi nemir.

Još jedna karika na „prebrojavanje“

Oni pak koji podrobnije prate društveno-politička zbivanja na ovdašnjim prostorima, prepoznat će kako je ta agresivna retorika samo nastavak onoga što je bilo rečeno uoči Općih izbora 2022. Tada se, nažalost, moglo prepoznati kako je to način pridobivanja biračkoga tijela kojemu su pribjegli ljudi iz SDA, a podržao ih je i reisul-ulema.

Podsjećanja radi valja spomenuti kako je predsjednik ove partije Bakir Izetbegović na predizbornom skupu u Hadžićima 26. srpnja 2022. govorio o „prebrojavanju“.

„Kako do snage, kako do vojne snage i imamo li mi odgovor, za ne daj Bože, najgore scenarije? Imamo, prebrojali smo se, koliko lovaca imamo i koliko mladih i instruktora na dronovima... Dalje neću, ali evo, samo da znate“, poručio je tada Izetbegović na zgražanje svih onih koji nisu na njegovoj političkoj crti. A da mu to nije slučajno „izletjelo“ ponovio je 29. srpnja 2022. u Gradačcu, govoreći iz perspektive ekskluzivne žrtve. „Bošnjaci nikoga nisu napali, a nisu se ni svetili. Onda nam u Višegradu četnici zaprijete da će Drina ponovo biti krvava, prijete podjelom Bosne, a onda su svi zgroženi kada ja kažem da smo se prebrojali. Kada su nas prije 30 godina napali, oni koji su se prebrojali su ostali živi. Bošnjaci imaju pravo da budu oprezni, ali i pravo da se brane“, rekao je predsjednik SDA.

I nakon kritika s različitih strana i upozorenja kako je to zapravo ratnohučkačka retorika, u obranu je stao ef. Kavazović 31. srpnja, na manifestaciji Dani bosanske duhovnosti – Karići 2022. „Ovih dana čujem glasove koji kažu što nas to prebrojavaju. Želim vam ovdje sasvim iskreno kazati da se nismo prebrojavali onda kada je trebalo da se prebrojavamo, ne bismo ovdje danas bili. Ovo mjesto bi bilo u nečijim tuđim rukama. Jašta nego ćemo se prebrojavati“, poručio je tada prvi čovjek Islamske zajednice u BiH te isto u nekoliko navrata opravdavao, upućujući poruke i Vinku kard. Puljiću i svima ostalima na principu „Vjeruješ li meni ili svojim očima/ušima“.

Rječnik službenika mira

No, kako to uistinu nije govor mira, niti se takvo što očekuje od vjerskog vođe, upozoravali su mnogi i među muslimanima. Što bi pak trebao biti „posao“ ljudi vjere kirurški precizno uputio je 9. rujna 2022. mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić, na obilježavanju 29. godišnjice zločina koji su počinili pripadnici bošnjačke Armije BiH u Grabovici kod Mostara ubivši 33 hrvatska civila. „Dok danas ovdje učimo slušati, paziti i čuvati i dok na ovom mjestu brojimo 33 žrtve mržnje, koje svojom okrutnom smrću poručuju: 'Nikada više rata i ubijanja!', u svom okruženju čujemo, nažalost, ponovno neke čudne prijeteće, ratnohuškačke, šovinističke poruke i čudna prebrojavanja. Trebamo li se prebrojavati? Što bismo to i koga trebali prebrojavati? Ako se već prebrojavamo, onda to učinimo na pravi način. Prebrojimo da je u ratu u BiH poginulo 101 040 ljudi, od čega 38 239 civila (31 107 Bošnjaka, 4 178 Srba, 2 484 Hrvata, 470 ostalih) i 57 701 vojnik (30 906 Bošnjaka, 20 775 Srba, 5 919 Hrvata, 101 ostalih)… Sve ovo svjedoči, nažalost, da smo duboko shizofreno društvo i da nam je nužna obnova pameti i srca.

Prebrojimo i da je Bosnu i Hercegovinu samo tijekom 2021. napustilo 170 000 osoba. Ove se godine procjenjuje da bi brojka mogla biti duplo veća, odnosno 340 000 osoba“, rekao je biskup Petar čiju bi se propovijed trebalo iznova cjelovitu ponavljati.

A što su govorili katolički poglavari?

Koliko su riječi reisul-uleme o „obrani“ i „prebrojavanju“ daleko od poruka mira i izgradnje mirnoga okruženja, moći će se razaznati prisjetimo li se onoga što su u Sarajevu govorili poglavari Katoličke Crkve: sveti papa Ivan Pavao II. i Franjo.

Došavši u glavni grad BiH 12. travnja 1997. kao „hodočasnik mira i prijateljstva“ odmah u zračno luci papa Wojtyla je kazao: „Neka više nikada ne bude rata, neka više nikada ne bude mržnje i nesnošljivosti!... Nagon osvete mora ustupiti mjesto osloboditeljskoj snazi oproštenja, koje će okončati zagrižene nacionalizme i zahtjeve što iz njih proizlaze. Potrebno je, kao u mozaiku, da se svakoj osobi i narodu ovih krajeva jamči očuvanje njihova političkoga, nacionalnoga, kulturnoga i vjerskoga identiteta.“ Tu je misao još snažnije ponovio u sarajevskoj katedrali, na molitvi Večernje zajedno s duhovnim zvanima: „Glasno i jasno valja reći: Nikada više rata! Potrebno je svakodnevno obnavljati napor susretanja s drugima, ispitujući vlastitu savjest ne samo što se tiče vlastite krivnje, nego i snage koju je svatko spreman uložiti u izgradnju mira.“

Slične je misli ponovio je i papa Bergoglio 6. lipnja 2015. tijekom svete mise na Koševu: „Danas se, draga braćo i sestre, još jednom iz ovoga grada uzdiže vapaj naroda Božjega i svih muškaraca i žena dobre volje: nikada više rata! Usred ove ratne klime, poput sunčeve zrake koja prodire kroz oblake odzvanja Isusova riječ u Evanđelju: 'Blago mirotvorcima' (Mt 5,9). Poziv je ovo uvijek aktualan koji vrijedi za svaki naraštaj. Ne kaže 'Blaženi propovjednici mira': svatko je sposoban govoriti o njemu, čak na licemjeran i lažan način. Ne. Kaže: 'Blago miro-tvorcima'… Stvarati mir je posao koji se neumorno ostvaruje svakoga dana, korak po korak.“ Stoga je poručio: „Molimo ga [Boga] da budemo milosrdni, da se zalažemo i da stvaramo mir, a ne rat i neslogu. Jedino je to put koji nas čini sretnima, koji nas čini blaženima.“

Što je „sveta dužnost“?

Komentirajući Schmidtov izvještaj ef. Kavazović je ponovio svoj stav opet koristeći isti fond riječi: „Uvijek ću braniti svoju domovinu, a to je i sveta dužnost svakog muslimana. Neka Schmidt piše svoje izvještaje, to mu je posao.“ Uvažavajući instituciju reisul-uleme koju Husein ef. Kavazović sam stavlja u negativnu poziciju pred licem svijeta, valja istaknuti kako je prije svega – al' uistinu prije svega – sveta dužnost svakog normalnog čovjeka, pa onda i vjernika, učiniti sve da do rata nikada ne dođe! Na to poglavito ljudi vjere moraju stavljati naglasak potičući i političare da usvoje isto kao svoj habitus i način djelovanja unutar legitimnih političkih nadmetanja. Jer mir se ne gradi, niti se ikad gradio koristeći rječnik rata bez obzira što na njemu stoje naljepnice domoljublja i patriotizma.