Banja Luka

Biskup Komarica i veleposlanik Pammer razgovarali o aktualnim temama


Banjolučki biskup Franjo Komarica primio je 7. studenog austrijskog veleposlanika u BiH Martina Pammera i njegovu pratnju.

Razgovarali su o nekoliko aktualnih tema vezanim za BiH i zemlje Europe. Pammer se zanimao za aktualnu situaciju katoličke, poglavito hrvatske populacije, na području Banjolučke biskupije, i za mogući doprinos katolika poboljšanju cjelokupnog stanja u zemlji.

Razgovarali su o aktualnom „raspoloženju“ članica EU-a prema daljnjem proširenju na zemlje Balkana te o migrantima koji svoj put prema zemljama EU-a ove godine sve češće prave preko Bosne i Hercegovine. Biskup Komarica je iznio više konkretnih kritičkih primjedbi na dosadašnje ponašanje predstavnika međunarodne zajednice prema narodima ratom zgažene zemlje BiH.

Između ostalog, naglasio je kako Anex sedam Daytonskog sporazuma ni izdaleka nije proveden, pogotovo u slučaju protjerane katoličke, odnosno hrvatske populacije iz polovine zemlje, s područja entiteta RS, ali i s nekih drugih područja iz Srednje Bosne u FBiH. Slično je, dodao je biskup Franjo, i sa srpskom populacijom kojoj političari nisu omogućili vratiti se na neka područja FBiH dok se i mnogi prognani Bošnjaci također još nisu vratili u svoj zavičaj.

„Činjenica je da su prognani Hrvati osobito na području RS sve poratne godine ostali bez političke, pravne i materijalne pomoći za svoj održivi povratak“, naglasio je mons. Komarica već dobro poznatu istinu. Pitao je veleposlanika zašto austrijska Vlada i Vlade drugih država EU-a, kojima je stalo do cjelovite BiH ne podržavaju povratak i ostanak bosanskih Hrvata, kad je općenito poznato da su upravo oni najzaslužniji da BiH postoji voljom većine njenih stanovnika i da su najotvoreniji za Europsku uniju, odnosno za sve one pozitivne vrijednosti koje baštini Srednja i Zapadna Europa.

Izrazio je mišljenje da bi upravo Austrija zajedno sa svojim susjedima mogla još više učiniti za „privlačenje“ BiH Srednjoj i Zapadnoj Europi, ne samo zbog određene povijesne povezanosti i baštine nego i zbog činjenice da mnogo tisuća stanovnika BiH radi u Austriji i izgrađuje tu zemlju.

Veleposlanik Pammer se složio s biskupovim tvrdnjama, dodavši da se biskupovi napori „visoko cijene kako u austrijskim krugovima, tako i među diplomatima u BiH“. Nadodao je kako u „zboru“ međunarodne zajednice koja odlučuje o BiH ipak velike sile imaju veliku riječ. Biskup je zamolio veleposlanika da i vlada njegove zemlje pomogne da se konačno i stanovnicima BiH omogući da imaju kao i sve druge normalne države svoj Ustav i po njemu izgrađuju pravnu državu umjesto dosadašnjeg „kontroliranog kaosa“, koji rastjerava sve veći broj domaćih stanovnika, osobito mlađe populacije.

Biskup je svoje sugovornike također upoznao s jednim značajnim jubilejom iduće godine – 150. godišnjice dolaska katolika redovnika trapista iz Austrije, Njemačke te drugih 10 zemalja Srednje i Zapadne Europe u Banju Luku i osnivanje za civilizacijski razvoj Banje Luke i ovog dijela Bosne velezaslužnog samostana, kasnije opatije Marije Zvijezde.

Veleposlanik je izrazio zadovoljstvo i zahvalnost za sve što je Katolička Crkva u Banjoj Luci i BiH učinila i što danas čini za opće dobro u zemlji preko svojih brojnih odgojno-obrazovnih, socijalno-karitativnih te privredno-kulturnih projekata. Poželio je biskupu da se on i njegovi suradnici u tome ne umore.

KT