Banja Luka

Don Ante Vidović, novi doktor crkvenog prava


Don Ante Vidović, svećenik Banjolučke biskupije, 4. lipnja na Papinskom lateranskom sveučilišta u Rimu obranio je doktorski rad iz crkvenog prava.

Don Ante Vidović izradio je doktorat Sveta Stolica i Bosna i Hercegovina – Ugovori, diplomatski odnosi i doprinos procesu pomirenja pod mentorstvom prof. Vincenza Buonoma, Rektora Papinskog lateranskog sveučilišta, te korelatora prof. Antonia Iaccarina i prof. Natale Loda. U odsustvu prof. Loda, član povjerenstva bio je prof. Matteo Nacci.

Sam čin obrane doktorata se sastojao iz tri dijela. U prvom je kandidat u 20-ak minuta predstavio svoju radnju, zatim su u drugom dijelu uslijedila pitanja i komentari trojice članova povjerenstva čiji su se članovi potom povukli na vrjednovanje radnje, odgovora kandidata i cjelokupnog studija. U trećem dijelu povjerenstvo se ponovno vratilo u dvoranu i svečano proglasilo don Antu doktorom crkvenog prava dodijelivši mu najveću moguću ocjenu Summa cum laude 90/90 i predloživši cjelovito izdavanje radnje.

Radnja na 420 stranica iscrpno prikazuje diplomatske odnose između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine ili, bolje rečeno, između Svete Stolice i država u čiji sastav je ulazila današnja Bosna i Hercegovina. Radnja je podijeljena u četiri poglavlja. Prvo obrađuje Konkordat između Svete Stolice i Austro-Ugarske za Bosnu i Hercegovinu iz 1881., te potpisani ali nikad ratificirani Konkordat između Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije iz 1935.

Drugo poglavlje posvećeno je diplomatskim odnosima između Svete Stolice i Federativne socijalističke republike Jugoslavije, s posebnom razradom razlogâ prekida tih odnosa od 1952. do 1966. i protjerivanjem diplomata Svete Stolice iz Jugoslavije. Središnji dio drugog poglavlja je Protokol između Svete Stolice i Federativne socijalističke republike Jugoslavije potpisan 1966.

Prvi dio trećeg poglavlja temeljito obrađuje put osamostaljenja Bosne i Hercegovine 1990-ih godina prošlog stoljeća te aktivnu ulogo diplomacije Svete Stolice u tom procesu na međunarodnoj pozornici i njen nemjerljivi doprinos postanku i opstanku BiH u tom razdoblju. Drugi dio trećeg poglavlja obrađuje doprinos pape Ivana Pavla II. i Svete Stolice procesu pomirenja u BiH tijekom ratnih razaranja.

Četvrto poglavlje detaljno analizira Temeljni ugovor između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine potpisan 2006.  

Obrani su nazočili don Antini majka, sestre i najbliža rodbina, predsjednik Papinske Crkvene Akademije apostolski nuncij mons. Giampiero Gloder sa svojim suradnicima i pitomcima Akademije, preč. Bože Radoš, rektor Papinskog hrvatskog zavoda Sv. Jeronima, fra Kazimir Dolić, župnik u Podhumu kod Livna, te hrvatski studenti svećenici, časne sestre i laici koji se nalaze u Rimu. Također su bili nazočni Slavica Karačić, veleposlanica Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i Josip Gelo, veleposlanik Bosne i Hercegovine u Italiji.

Don Ante Vidović rođen je 17. rujna 1984 u Livnu, u župi Vidoši u Banjolučkoj biskupiji. U Livnu je završio osnovnu i srednju školu. U Sarajevu je 2006. diplomirao na Ekonomskom fakultetu, a 2011. je diplomirao i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu.

Za đakona Banjolučkoj biskupiji je zaređen u Vidošima u studenom 2011. Đakonske službe je obavljao u župi Banja Luka i u Ordinarijatu.

Na Petrovo 2012. u Banjoj Luci je zaređen za svećenika, te potom je, bio tajnik banjolučkom biskupu mons. Franji Komarici, te upravitelj župe Aleksandrovac, pomoćnik u župi Mahovljani i urednik Tiskovne agencije Banjolučke biskupije. U ljeto 2013. je imenovan župnim vikarom u župama Lištani i Odžak-Ćaić kod Livna.

Od ljeta 2014. je na postdiplomskom studiju na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu iz crkvenog prava i pitomac Papinske Crkvene Akademije.

KT