Kardinal Puljić predslavio misu na Bogojavljenje


Na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić je u katedrali u Sarajevu predvodio misu te obilježio 28 godina od biskupskog ređenja.

U uvodnoj riječi kardinal je istaknuo da Crkva na Bogojavljenje također slavi Dan svetog djetinjstva ili Svjetski misijski dan djece.

Prije početka mise rektor katedrale mons. Ante Meštrović podsjetio je nazočne, kao i one koji su euharistiju pratili putem valova Radio Marije BiH, da kardinal Puljić obilježava godišnjicu biskupskog posvećenja.

«Papa Ivan Pavao II. volio je na Bogojavljenje rediti nove biskupe pa je tako prije 28 godina, 6. siječnja 1991. posvetio za biskupa svećenika Vinka Puljića kao novog vrhbosanskog nadbiskupa“, kazao je mons. Meštrović te napomenuo da je i pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar, koji nije mogao nazočiti misi zbog drugih obveza, prije 25 godina 1994. u teškom ratnom danu i enormnom granatiranju zaređen za biskupa u katedrali.

Nakon što je navijestio evanđelje, đakon Štefan pročitao je Bogojavljenski navještaj Uskrsa za 2019. koji glasi: „Predraga braći i sestre, objavila nam se slava Gospodnja i uvijek će se objavljivati dok On ponovno ne dođe. U tijeku i rasporedbi vremena spominjemo se i živimo otajstva spasenja. Središte čitave liturgijske godine uskrsno je trodnevlje našega Gospodina raspetoga, ukopanoga i uskrsloga, a vrhunac mu je Uskrs: Nedjelja Uskrsnuća, 21. travnja. Svake nedjelje tog tjednog Uskrsa, uprisutnjuje sveta Crkva ovo veliko otajstvo, u kojem je Krist pobijedio grijeh i smrt. Od Uskrsa proistječu svi sveti dani: početak korizme, na Pepelnicu, 6. ožujka; Uzašašće Gospodinovo, 30. svibnja; Nedjelja Pedesetnice: Duhovi, 9. lipnja; Svetkovina Presvetog Srca Isusova, 28. lipnja; a početak nove liturgijske godine i došašća, u nedjelju 1. prosinca. I na blagdane Presvete Bogorodice, apostola i svetih, te na spomen vjernih mrtvih, navješćuje Crkva na svom putu zemaljskom pashalno otajstvo. Kristu, koji bijaše, koji jest i koji dolazi, Gospodaru vremena i povijesti, neprolazna slava u vijeke vjekova. Amen.“

U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić podsjetio je da slave „divnu svetkovinu Bogojavljenja“ koju narod naziva i svetkovinom Sveta tri kralja odnosno mudraca. Pojasnio je da je Crkva na Istoku prva počela slaviti svetkovinu Bogojavljenja, kada se malom Isusu poklanjanju trojica mudraca ili kraljeva, kao i da je Crkva na Zapadu prva počela slaviti svetkovinu Božića kada se novorođenom Isusu klanjaju pastiri. Istaknuo je da je kod obje svetkovine u središtu božansko Dijete. Dodao je da je maleni Isus taj koji te svetkovine čini lijepima, dragima i svečanima.

Tumačeći evanđeoski misni odlomak o dolasku trojice mudraca s Istoka u Betlehem kazao je da je rođenje Djeteta unijelo nemir posebno kod kralja Heroda koji se uplašio za svoje kraljevstvo te dao pogubiti mačem nevinu dječicu u Betlehemu.

«Na žalost, nije samo Herod onaj koji ubija. Danas ima jako puno Heroda počevši od onih koji kreiraju ratove i u njih gone i djecu do oni koji ubijaju djecu radi svojih političkih interesa. Svi oni su Herodi današnjih dana. Djeca su stvarno ugrožena. Herodi su i oni koji ubijaju nerođenu djecu, ali i oni koji kvare djecu i moralno ih uništavaju ili zloupotrebljavaju. Kroz povijest uvijek je bilo Heroda, a i danas ih ima“, kazao je ističući da su današnji vjernici poslani uporno boriti se za prava i dostojanstvo djece jer se time bore za čovjeka i za budućnost čovječanstva.

Napominjući da su trojica mudraca pronašli Isusa i poklonila mu se kao novorođenom Kralju, rekao je da pronaći Boga znači priznati ga i pokloniti mu se. „To je, zapravo, čin vjere koji se događa iz poniznosti. Tamo gdje nema poniznosti, nema klanjanja, nema ni vjere“, rekao je nadbiskup, a prenijela kta, dodajući da se trojica mudraca u poniznosti klanjaju Bogu i prinošenjem darova ispovijedaju svoju vjeru.

Bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa bili u asistenciji i animirali liturgijsko pjevanje.

KT