Banja Luka

Marija Zvijezda – Europa u Banjoj Luci, obilježavanje 150 godina postojanja


U banjolučkoj trapističkoj opatiji Marija Zvijezda, pod geslom „Marija Zvijezda u Banjoj Luci, Europa u Bosni i Hercegovini“, svečanim programom 21. lipnja započelo je obilježavanje 150 godina od osnutka ove utvrde molitve i rada.

Program, kojem su nazočili predstavnici tri vjerske zajednice, osobe iz kulturnog i političkog života BiH i Republike Hrvatske, brojni svećenici, redovnice i redovnici te hodočasnici, započeo je glazbenom točkom sestara Klanjateljica Krvi Kristove koje su otpjevale pjesmu Alma Redemptoris Mater.

Potom je mons. Ivica Božinović, koji je vodio program, najavio govornike koji su uputili pozdrave i kratka obraćanja. Najprije se okupljenima obratio domaćin, biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, koji je podsjetio na dio iz memoara banjolučkog trapističkog opata o. Franza Pfannera: „Bio je to pusti šljivik, a među mnogobrojnim stablima uokolo ležale su kolibe. Jedna koliba bila je potpuno prazna. Tu nam je kolibu prepustio za stanovanje. U takvu 'divotu' uveo sam svoju braću 1869. kada smo prvi put tamo spustili umorne glave na počinak.“ „Danas sam, vjerujem, kao i vi svi, radostan i Bogu zahvalan, što smo se u ovom lijepom crkvenom zdanju u ovolikom broju okupili, u povodu jubileja 150 godina dolaska pionira europske civilizacije u ovaj kraj i zemlju. Ima i nas ovdje iz više zemalja, pa čak i predstavnika afričkog kontinenta, sve vas pozdravljam“, kazao je banjolučki biskup te potom kratko podsjetio na povijest reda i same opatije. Na kraju obraćanja uputio je zahvale svima koji su sudjelovali u organizaciji ovog značajnog događaja, te koji su ga materijalno potpomogli.

Uslijedilo je obraćanje, domaćeg sina, vrhbosanskog nadbiskupa metropolite Vinka kard. Puljića, koji je najprije uputio pozdrave i čestitke povodom jubileja. „Dobro je da shvatimo – tamo gdje su oni stali mi moramo nastaviti. Čovjek se samo pita kako je Duh Božji djelovao po tom karizmatičnom čovjeku Pfanneru. Što je sve preživio u takvoj klimi kakva je bila, dok nije došao Drugi svjetski rat (...) Danas je šteta što Banja Luka ne zna cijeniti kako je prva žarulja u BiH ovdje zasjala, a da ne govorimo o drugome... Dovoljno je da ne zaboravimo prošlost – tko zaboravi prošlost gubi svoju budućnost. Franz Pfanner doveo je Europu u BiH, zato nismo mi od jučer u Europi, BiH je davno ušla u Europu preko Pfannera i njegovih trapista. I sam sȃm s njima odrastao. Siromašni su bili, a bogati srcem“, istaknuo je kard. Puljić, između ostalog.

Nazočnima su se također obratili i: Dom Armand Veilleux u ime cistercitskog i trapističkog Reda; tajnik apostolske nuncijature u BiH mons. Henryk Jagodzinski u ime nuncija mons. Luigia Pezzuta; Ivica Poljičak, izaslanik hrvatske ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek; dr. Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH te Igor Radojčić, gradonačelnik Grada Banje Luke.

Zatim je uslijedila glazbena točka Salve Regina, a potom je mons. Miljenko Aničić, ravnatelj Caritasa Banjolučke biskupije progovorio o povijesti života i rada ove opatije.

Nakon još jedne glazbene točke, Ivica Poljičak svečano je otvorio prigodnu izložbu koja će posjetiteljima biti dostupna i sutra.

Potom je koncelebrirano misno slavlje u samostanskoj crkvi predvodio nadbiskup Puljić, uz biskupa Franju, njegova pomoćnog biskupa mons. Marka Semrena te više od 20 svećenika.

Poslije naviještenoga Evanđelja kardinal je uputio prigodnu propovijed. „Prvo želim poći od samog početka osnivanja Marije Zvijezde. Pfanner je došao u Bosnu bez odobrenja, ali on se nije dao zbuniti. Kad je vidio sve poteškoće koje je proživio, ostao je pred nakanom da potraži što je volja Božja, da osnuje samostan. Odmah u početku divim se njihovoj spremnosti na žrtvu. Ona mala kućica u dvorištu, bila je prvi samostan. Spavali su na podu, a pod krovom su čuvali svoje stvari. Ništa se veliko ne može napraviti bez spremnosti na žrtvu. Nisu baš svi bili spremni, i te kako je bilo prigovora... Moram priznati, čitajući kako su sve spavali po toj zimi koja zna biti oštra u Bosni, da me to nadahnjuje – kad se čovjek susretne s neprilikama, pa kad vidi kako se ljudi s pouzdanjem u Boga znaju nositi s izazovima. To nama danas treba – da ne bježimo od problema“, posvijestio je vrhbosanski nadbiskup.

„Ako čovjek želi postići ostvarenje volje Božje, onda mora shvatiti kako je sastavni dio žrtva – ono s čime se ispravno slijedi Isusa Krista“, istaknuo je kardinal, prisjetivši se stava o. Pfannera kada je dio njegove subraće, zbog manjka njegove strogoće htjelo otići, a on im je rekao da tko želi otići neka ide. „To je meni bilo nadahnuće u ratu, kada sam rekao: 'onaj tko želi otići mora se znati nositi s tim'.“

„Ja sam kao dječačić dolazio u crkvu ovdje, koja mi je bila ogromna, i danas je. U njoj se nekako čovjek osjeća da je kod Boga. Gdje su danas ti arhitekti koji kada je izgrade moraju napisati da je to crkva (...) Kada sam ju vidio razrušenom, spontano su suze krenule. Ja sam ovdje bio kod kuće, kod svog Boga, a kada sam vidio – Marija Zvijezda stoji, nije porušena – to me je utješilo. Marija Zvijezda bdije nad svojim narodom. Iako sam bio tužan što u njoj tada nisam mogao slaviti svoju mladu misu kako sam planirao, ali sam slavio u ovom dvorištu. Mislim da je to bilo najveće okupljanje vjernika poslije Drugog svjetskog rata“, prisjetio se kard. Puljić, te potom ispričao kako je njegovo zvanje povezano sa sakristijom trapističke crkve.

Okupljene je na kraju pozvao na molitvu za sve (pokojne) trapiste koji su ugradili svoj život u ovu opatiju te potaknuo na nasljedovanje njihova primjera.

Svetu misu, u ispunjenoj opatijskoj crkvi, skladnim pjevanjem animirale su sestre Klanjateljice Krvi Kristove.

Po završetku euharistijskog slavlja okupljeni su se uputili prema samostanskom groblju iza crkve gdje se molilo za sve pokojne članove opatije te je otkrivena spomen-ploča njima u čast.

Kao završnica prvoga dana proslave jubileja održan je duhovni koncert u organizaciji HKD-a Napredak, tijekom kojega su nastupili Vedrana Šimić, sporanistica i Mario Filipović, tenor, uz orguljsku pratnju Edmunda Borića-Adlera
Na kraju je u samostanskom dvorištu upriličen domjenak.

Pfannerov duh živi i u JAR-u

Proslavi ovog značajnog jubileja za banjolučku trapističku opatiju, ali i cijeli Red, nazočio je i o. Thamsanqa Paulos Njiyela, CMM (The Congregation of Missionaries of Mariannhill) iz opatije Mariannhill u Pinetownu u Južnoj Africi, koju je po uzoru na Mariju Zvijezdu, zajedno sa subraćom, 1882. osnovao sam sl. Božji o. Franz Pfanner, te je ondje i preminuo 24. svibnja 1909. Tako da kongregacija, kojoj o. Thamsanqa pripada, vuče korijene upravo iz južnoafričke trapističke opatije Mariannhill, koja se uz odobrenje 1909. odvojila u zaseban red. „Naša zajednica još živim osjeća i živi duh o. Pfannera, vodeći se njegovim geslom Ora et labora. I nas tamo vodi isti Duh koji je vodio njega ovdje u Mariji Zvijezdi. Za mene je tako ispunjujuće jer mogu sada biti ovdje, a to želim cijeli život, jer sam mnogo čitao o ovom samostanu. Čim sam prošao kroz kapiju samostana osjetio sam njegov duh i djelo“, kazao je južnoafrički redovnik.

J.P.