Sestrama milosrdnicima, koje su pristigle iz cijele Provincije predvođene provincijalnom poglavaricom s. M. Vinkom Bilješko i kućnom poglavaricom s. M. Mirelom Majdandžić, pridružile su se i sestre Zagrebačke provincije predvođene vrhovnom poglavaricom Družbe s. M. s. Miroslavom Bradicom. Među njima je bio veći broj onih koje su rodom s područja Banjolučke biskupije. Proslavi su se pridružile i sestre drugih redovničkih zajednica koje djeluju u Banjoj Luci kao i vjernici ove i drugih župa.

Procesija do župne crkve

Pojedine sestre milosrdnice obukle su milosrdničku odjeću iz prijašnjih vremena kako bi pokazali promjene koje su se događale u načinu njihova odijevanja kroz povijest. Sve zajedno su do obližnje župne crkve došle u procesiji od svoga samostana Blažene Djevice Marije od Čudotvorne medaljice koji im je bio oduzet nakon Drugog svjetskog rata te 2000. vraćen na korištenje.

Svečano euharistijsko slavlje predvodio je biskup banjolučki mons. Franjo Komarica u zajedništvu s pomoćnim biskupom mons. Markom Semrenom, OFM, te uz koncelebraciju župnika u banjolučkog dekana preč. Žarka Vladislava Ošapa i još nekoliko svećenika.

U homiliji mons. Komarica je istaknuo da su sestre milosrdnice bile su spremne poći onamo kamo ih je slala Crkva po njihovom redovničkim poglavarima. "Tako su došle k nama, u Bosnu i Hercegovinu i u ovaj naš grad, iz drugih sredina, krajeva, pa i naroda, još dok je u ovoj zemlji bila otomanska, tj. azijska vlast, a s njom i adekvatna kultura, civilizacija. Sestre su svojom vjerom, nadom i ljubavlju, svojom molitvom žrtvom i radom, vođene i pomagane svjetlom i snagom Duha Svetoga, tijekom 15 desetljeća svoga življenja i djelovanja u ovom gradu, kraju i biskupiji, zajedno s drugim Bogu posvećenim osobama, redovnicama, redovnicima i svećenima te Kristovim vjernicima laicima nesebično izgrađivale civilizaciju ljubavi… Bezbrojnim svojim žrtvama, svojim samozatajnim radom, velikom ljubavlju i brojnim djelima milosrđa – tijekom mnogih desetljeća one su se bile osobito posvetile odgoju i obrazovanju djece i mladih, te stručnom, profesionalnom radu u ovdašnjoj bolnici, te u župnom katehetskom i pastoralno-liturgijskom angažiranju“, kazao je biskup Franjo podcrtavajući kako je više generacija sestara doživjelo i brojne trenutke patnje, obespravljenosti, totalnog osiromašenja oduzimanjem od strane protuvjerske vlasti skoro cjelokupne njihove imovne. "Jedna od sestara, koja je pripadala ovdašnjoj samostanskoj zajednici, sestra Cecilija Grgić je – zajedno sa župnikom susjedne župe Presnače u toj župi – iz mržnje na vjeru – pod kraj rata bila mučena, ubijena i spaljena, zajedno sa spaljivanjem župne kuće i rušenjem župne i hodočasničke crkve“, rekao je pastir Crkve banjolučke te protumačio saslušane svetopisamske odlomke, javlja KTA.

Iscrpan povijesni prikaz

Nakon misnog slavlja uslijedio je prigodni program koji je moderirao župnik Ošap.

Riječi pozdrava i dobrodošlice svima uputila je provincijalna poglavarica s. M. Vinka Bilješko. Sve je pjesmom pratio zbor sestara iz Provincije i djevojaka iz Doma s. Cecilije u sklopu sestarskog samostana u Banjoj Luci.

Iscrpan povijesni prikaz o djelovanju sestara milosrdnica u Banja Luci tijekom proteklih godina iznijela je s. M. Julijana Djaković. "Sestre su u Banju Luku došle posredovanjem o. Franje Pfannera osnivača trapističkog samostana Marija Zvijezda. On je dobro poznavao rad sestara milosrdnica po zagrebačkim školama, jer je tri godine (od 1859. do 1862.) bio njihov duhovnik i ispovjednik. Dopro je do njega glas i o uspješnom radu sestara milosrdnica u Sarajevu koje je biskup fra Paškal Vujičić doveo 1871. Zato je smatrao da sestre trebaju započeti svoje djelovanje i u Banjoj Luci. Tu bi se mogle posvetiti onome što ocima trapistima nije bilo pristupačno, a to je odgoj ženske mladeži. Da bi doveo sestre u Banja Luku o. Pfanner je morao dobiti dozvolu od biskupa Vujičića. I dobio ju je, ali uz jedan vrlo važan uvjet, a to je da se za otvaranje škole, kao i za izdržavanje i sestara i škole brine trapistički samostan. Prihvatio je ovaj uvjet trapistički prior i uspio dovesti sestre 20. listopada 1872."“, podsjetila je s. Julijana napominjući da su svoj rad u Banjoj Luci sestre počinju s jednim razredom djevojčica, a već sljedeće godine u školi je 80 učenika: 40 dječaka i 40 djevojčica o čemu je izvješće 1874. godine izvješće napisao banjolučki vicekonzul.

"U vrijeme Drugog svjetskog rata sestre su proživjele strašna bombardiranja... U toj velikoj nevolji osobitu su im ljubav iskazale sestre Klanjateljice Krvi Kristove pruživši im zaklon u svojoj kući zvanoj Nazaret… Dolaskom komunističke vlasti 1945. godine u arhivu Družbe nižu se dokumenti koji govore o ukidanju sestarske škole u Banja Luci i o preuzimanju njezinih prostorija i inventara. Uredbom br. 706/1945 dokidaju se sve privatne škole u cijeloj BiH: osnovne, građanske, stručne i srednje koje su držale časne sestre različitih Družbi, franjevci i isusovci. Tad je sestrama milosrdnicama oduzeto svih 12 škola, odnosno Zavoda koje su imale na području BiH, a u kojima je u to vrijeme radilo čak 166 sestara. Istom Uredbom prosvjetne su se vlasti imale pravo koristiti ne samo prostorijama i inventarom nego i njihovim arhivom… Godine 1946. nove vlasti su naredile da se sestre moraju iseliti iz bolničkih prostorija. A da bi mogle nastaviti rad u bolnici, morale su redovničko odijelo zamijeniti civilnim“, kazala je, između ostaloga, s. Julijana te progovorila u životu za vrijeme komunizma, u posljednjem ratu i poraću kada je školska zgrada, oduzeta prije skoro 60 godina, vraćena na korištenje 2004. te je preuređena po suvremenim standardima u modernu gimnaziju koja je s radom počela 12. rujna 2005. "Osnovan je Katolički školski centar Blaženi Ivan Merz koji djeluje pod pokroviteljstvom banjolučkog Biskupskog ordinarijata“, kazala je s. Julijana zaključujući da današnje sestre milosrdnice izražavaju duboku zahvalnost Bogu za svako milosrdničko zvanje.

Predstavljanje knjige

Uslijedilo je predstavljanje knjige prof. dr. Nevenke Nekić Naša klecala i baklje. U knjizi je riječ o djelovanju, stradanju i mučeništvu sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskoga u Drugom svjetskom ratu i poraću. U knjizi su govorili biskup Komarica, autorica i vrhovna poglavarica s. Miroslava Bradica.

U ime Grada Banjaluke nazočna je bila savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti Milada Šukalo koja je čestitala jubilej sestrama Milosrdnicama.

Nakon završne pjesme Našim mučenicama slijedio je domjenak u prostorijama Katoličkog školskog centra. 

Ž.I., KT