Banja Luka
čet, 21. studenoga 2019. 10:30
U srijedu, 20. studenog u središtu biskupije u Banjoj Luci održan je redoviti godišnji Sabor svećenika koji pastoralno djeluju u ovoj biskupiji.
Uz dvojicu biskupa – ordinarija Franju Komaricu i pomoćnog biskupa Marka Semrena sudjelovalo je 50-ak dijecezanskih i redovničkih svećenika.
Saborovanje je započelo slavljenjem koncelebrirane sv. mise u katedrali, koji je predvodio biskup Komarica. Prigodnu homiliju, nadahnutu liturgijskim čitanjima dana, uputio je mons. Semren, potaknuvši subraću svećenike na razmišljanje o svome svećeničkom identitetu i konkretnim zadaćama u mjesnoj Crkvi.
Nakon kraće okrjepe saborovanje, kojim je kao generalni vikar predsjedao biskup Marko, nastavljeno je u dvorani Europske Akademije u zgradi biskupskog ordinarijata.
Najprije je mons. Franjo održao prigodno izlaganje o aktualnim, mnogostrukim promjenama i izazovima u suvremenom svijetu, u domaćem društvu kao i u Crkvi, na svjetskoj i na domaćoj razini. Neke od promjena su pozitivne, ali ih ima mnogo i negativnih, kad je riječ o budućnosti čovječanstva. Podsjetio je svećenike na obvezu otvorenosti i osjetljivosti za probleme, potrebe i patnje današnjih ljudi u duhu nauka koncila. Potaknuo ih je na potrebu čvrstog držanja „višestoljetne zdrave crkvene nauke“ i svakodnevnog osobnog oslanjanja na Isusa Krista i otvaranja poticajima Duha Svetoga. U duhu smjerodavnih naputaka Direktorija za službu i život prezbitera biskup Franje je naveo cijeli niz za svećenika dragocjenih uputa s obzirom na njegov odnos prema drugim svećenicima, drugim Bogu posvećenim osobama kao i vjernicima laicima i ljudima koji nisu članovi Katoličke Crkve. Naglasio je potrebu i vrijednost zajedničkog djelovanja svih članova prezbiterija – kako dijecezanskih tako i redovničkih, kao što je to bilo svih prošlih desetljeća.
Nabrojio je zatim neke od osobito važnih problema i izazova: rad s laicima, s obiteljima, mladima i djecom, buđenje duhovnih zvanja, nastavljanje u brizi za siromašne i obespravljene.
Zahvalio je svima na trudu oko savjesnog obavljanja povjerenih im pastoralnih i drugih zadaća u biskupiji.
Uslijedila su izvješća biskupijskih povjerenika za pojedina područja: Caritas, laike, obitelj, mlade, ministrante, martirologij, ekumenizam, Katoličke školske centre, duhovna zvanja, svećeničke duhovne i pastoralne susrete, vjeronauk i župnu katehezu, rad Europske akademije, misije te teško ekonomsko stanje biskupije.
Kako javlja TABB, nakon diskusije o pojedinim izvješćima, problemima, prijedlozima i potrebama, biskup se osvrnu na svako od izvješća, zahvalivši svakom od povjerenika i potaknuvši svećenike na uvažavanje pojedinih sugestija i većeg angažiranja u praksi.
Rad Sabora protekao je u opuštenoj, bratskoj atmosferi, a završio je objedom u ordinarijatu.
KT