Banja Luka
sub, 26. ožujka 2022. 17:43
U Europskoj akademiji u Banjoj Luci održan je 25. i 26. ožujka simpozij „Vjera u Boga – spaja ili dijeli?“ Riječ je o prvom znanstvenom skupu koji je organizirao Razred za humanističke znanosti i kulturu Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH.
U pozdravnoj riječi akademik biskup Franjo Komarica govorio je o osnivanju Europske akademije Banjolučke biskupije 2005. i njezinoj dosadašnjoj djelatnosti. Označio je rad te ustanove kao preteču Europskoga centra za mir i suradnju koji je otvoren prije dvije godine sa sjedištem u Kući susreta Marija Zvijezda u bivšem trapističkom samostanu. Tako se misija Europskoga centra nadovezuje na iznimnu baštinu „nekoć slavne i za opći civilizacijski i kulturni razvoj ovog grada i kraja velezaslužne crkvene ustanove – trapističke opatije Marije Zvijezde, utemeljene prije 153 godine“.
Opisujući postignuća Europske akademije biskup Komarica naglasio je kako su on i njegovi suradnici, „kao 'vjerujući' ljudi – kršćani“, gradili „na bogatoj tradiciji europskih duhovnih resursa“. “Pri tom su bili spremni na dijalog sa sveukupnom suvremenom stvarnošću u kojoj živimo”, kazao te zaključio svoje obraćanje porukom kako se „na obzorju čovječanstva pojavljuje jedna nova civilizacija, koja se bori za svoj identitet, za svoje mjesto u povijesti ljudskog roda.
Predsjednik Internacionalne akademije akademik Asim Kurjak zahvalio je biskupu Franji Komarici na njegovu neumornom zalaganju za mir i dijalog. Istaknuo je da „ako biskupu Komarici ne možemo dodijeliti Nobelovu nagradu za mir (za koju je bio i kandidiran), možemo mu dati do znanja da ga iznimno poštujemo i da u njegovim naporima i svemu što je učinio vidimo put kojim bi Bosna i Herdegovina morala ići – put povratka dobrosusjedskim i komšijskim odnosima, staro-bosanskom razumijevanju, zajedničkim druženjima uz različita slavljenja jednoga nam jedinoga Svevišnjega“.
Uručio mu je prvo priznanje Internacionalne akademije povelju Prometej duha za „desetljeća upornog rada na razvijanju/vraćanju tolerancije među ljude, vjere i nacije Bosne i Hercegovine“. U obrazloženju je naveo da se „povelja dodjeljuje bosanskohercegovačkom pravedniku. Čovjeku. Biskupu koji nije ostavio svoj narod i svoju zemlju niti u najgorim i najtežim situacijama. Vjerničkom zagovorniku razumijevanja i tolerancije“. Povelja se dodjeljuje kao simbol potpore onom najljepšem u ljudima.
Predsjednik Mešihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj akademik Aziz Hasanović govorio je o načinu kako se međureligijskim dijalogom može dospjeti do ljudskoga bratstva. Nadovezao se na Povelju o ljudskom bratstvu koju su potpisali papa Franjo i šejhu-l-Alzhar dr. Ahmed At-Tayeb 2019. u Abu Dhabiju. Prema njegovu mišljenju, „otvorenost, mudrost, hrabrost i vjernička iskrenost, koja dolazi od najvećih vjerskih i moralnih autoriteta današnjice, napravila je najveći civilizacijski iskorak u 21. stoljeću.“ Kao jedan od onih koji su sudjelovali u nastajanju te povelje i svjedočili tom povijesnom činu istaknuo je kako osjeća „dodatnu obvezu da Povelja ne ostane mrtvo slovo na papiru“. Zaključuje da „mi koji slijedimo različite putove ka Jedinome Bogu ovo moramo preuzeti kao dio vlastite misije i pretočiti je u svakodnevne programe“.
Voditelj Razreda za humanističke znanosti akademik Sead Alić potaknuo je sudionike na razmišljanje i raspravu izlažući svoj san o Bogu i traženje kroz plovidbu beskonačnim prostranstvima svemira. Poetski nadahnuto izlaganje bilo je praćeno slikama i glazbom koja dočarava harmoniju nebeskih sfera. Njegova je ideja vodilja da pravi vjernici imaju zadaću „pokušati ujediniti nebo i pokušati čuti nebo nekim novim medijem“.
O pitanju može li vjera u jednoga Boga razdvajati govorio je akademik Mislav Ježić. Obrazložio je kako je vjera u jednoga Boga, koja je zajednička svim abrahamskim religijama, na teološkoj razini potvrđena i u nekim drugim religijama poput hinduizma ili mazdizma.
Akademik Pavo Barišić govorio je o vjeri koja spaja u radu i molitvi. Ocrtao je misiju Europskoga centra za mir i suradnju koji je otvoren prije dvije godine na plodnom povijesnom susretištu kultura u bivšem samostanu Marija Zvijezda. Istaknuo je cilj jačanja kulture suživota, snošljivosti, vjere, mira i suradnje.
Simpozij je završen razgledavanjem Europskoga centra za mir i suradnju Marija Zvijezda, koje je predvodio biskup Franjo Komarica.