Sarajevo

Patron župe Sv. Leopolda Mandića u Briješću


Vjernička zajednica u sarajevskom naselju Briješće, koja je pod nebeskom zaštitom Sv. Leopolda Mandića, svečano je 12. svibnja proslavila svoj patron. Svetu misu predvodio je biskup Petar Palić.

FOTO: Milan, KT i Davor Sekulić

FOTO: Milan, KT i Davor Sekulić

Uz mostarsko-duvanjskog biskupa suslavili su župnik vlč. Josip Vajdner te 16 svećenika među kojima: generalni vikar Vojnog ordinarijata u BiH mons. Željko Čuturić, v.d. sarajevskog dekana mons. Anto Ćosić i ekonom Vrhbosanske nadbiskupije preč. Vladimir Pranjić.

Nakon procesijskoga ulaza, nazočno vjerničko mnoštvo koje je dupke ispunilo crkvu, pozdravio je i izrekao dobrodošlicu župnik Vajdner, urednik Katoličkog tjednika.

Između ostalih, na misnom slavlju sudjelovalo je desetak redovnica različitih družbi te predsjednik Federacije BiH Marinko Ćavara i ministar pravde BiH Josip Grubeša

U prigodnoj propovijedi biskup Petar je lik i duhovni značaj Sv. Leopold približio kroz tri vidika: osobna veličina svetca iz Boke kotorske; njegov utjecaj na druge; te poruka za vjernika i čovjeka današnjice. 

Spomenivši da je svetac koji potječe iz hrvatske vjerničke obitelji s dvanaestoro djece, kao franjevac kapucin u Padovi ispovijedao i po 13 sati dnevno, ukazao je najprije na poniznost toga tjelesno niskoga čovjeka, ali diva duhovnosti. U tom kontekstu istaknuo je kao Europa zapravao počiva na poniznosti - i to kršćanskoj poniznosti i spremnosti na opraštanje. 

"Kad su trojica velikana, očevi Europske unije, različitih narodnosti, Alcide de Gasperi, Talijan, Konrad Adenauer, Nijemac i Robert Schumann, Francuz sjeli za zajednički stol, znali su koje im je polazište za njihovu ideju: polazište im je bilo njihovo zajedničko kršćansko, katoličko razmišljanje. Stoga je veliki njemački kancelar Adenauer znao govoriti da osoba bez pravog i istinskog svjetonazora, Weltanschuung, ne može biti dobar političar", kazao je biskup Palić te zatim ukazao na Leopoldovu otvorenost drugom i drugačijem. Na tom tragu je spomenuo kako je BiH – susretište svjetova i civilizacija. "Leopold je cijeli svoj život djelovao među drugima. Nikad nije zaboravio na svoje. Budući da nije imao talijansko državljanstvo i odbio se odreći domovine, tijekom Prvog svjetskog rata bio je prognan u južnu Italiju. Odluku da se ne pokoleba obrazložio je riječima: 'Krv nije voda!' No, to ga nije priječilo da sa svima postupa ljubazno, da svakoga razumije u njegovoj patnji", rekao je mons. Palić i zapitao "ima li Leopold kakvu poruku za nas, za one koji su odgovorni za naš život i našu budućnost?" Odgovarajući je naglasio kako je ovaj svetac "nadahnuće da budemo ponizni i jaki u kršćanskoj vjeri koju smo primili od Boga". Uputivši na svečevu ljubav prema Gospi naveo je činjenici da je generalni kapucinski ministar pisao svojoj subraći povodom Leopoldove beatifikacije, "da ovaj fratarski život pokazuje prioritet onoga što je bitno”. Stoga je zaključno poručio kako se valja usredotočiti na kvalitet kršćanskog života, a ne na kvantitet te se prestati osvrtati stalno "koliko nas malo ima" nego nastojati svoj život učiniti kvalitetnijim suobličujući se Kristu uz zazivanje nebeskog zagovora Sv. Leopolda.

Poslije popričesne molitve biskup je predmolio zavjetnu molitvu Sv. Leopoldu ispred svečevih relikvija. 

U zahvalnoj riječi vlč. Vajdner je istaknuo kako je u osobama nazočnih svećenika i vjerničkoga puka oko Sv. Leopolda prisutna cijela Bosna i Hercegovina. Ukratko je predstavio ovu najmanju sarajevsku župu koja broji 206 vjernika, a nastala je 1984. 

Poslije svete mise, koju je pjesmom animirala s. Mirela Iličić, FDC a prilog je napravila RTV Herceg-Bosne, za sve su bili pripravljeni grah i piće te su se vjernici zadržali u župnom dvorištu, okupanom proljetnim suncem kojem je napokon ovo godine u pravom smislu zasjalo. Za okrjepu su se potrudili župljani koje su materijalno poduprli Binvest i pekara Mrvica.

Spomenimo i to da je proslava patrona ove župe nastavljena u popodnevnim satima kada je svetu misu, uz suslavlje dva svećenika predslavio gvardijan franjevačkog samostana na Bistriku fra Stipan Radić

KT