U koncelebraciji su bili rektor katedrale vlč. Pero Ivan Grgić i župnik u miru vlč. Jerko Klinc.

Na ulazu u katedralu biskup Komarica blagoslovio je maslinove grančice i sve nazočne te je nakon ulazne procesije, koje bila praćena pjevanjem katedralnih pjevača i vjernika, nastavljeno je slavljenje svete mise.

Dar izmirenja i ljubavi

Po završetku čitanja svetopisamskih odlomaka, Muku po Marku su naizmjenično predstavili rektor Grgić, biskup Franjo, te pojedinci iz zbora i cijeli zbor.

Potom je biskup održao prigodnu propovijed na početku koje je kazao kako dani Velikog tjedna kršćane potiču na razmišljanje o najsudbonosnijem događaju za cijeli ljudski rod – o događajima vezanim uz smrt na križu utjelovljenog Sina Božjega Isusa Krista i na njegovo slavno uskrsnuće. „U svome žrtvovanju na križu Sin Božji, Isus Krist, koji je kao Spasitelj ljudskog roda došao na ovaj naš svijet, dao je nebeskome Ocu savršeni dar izmirenja i ljubavi u ime cijelog ljudskog roda. Time je on ostvario oproštenje grijeha ljudima i otvorio im pristup božanskom, vječnom životu. To jasno izriče Crkva u središnjem dijelu svoga bogoslužja ovih svetih dana – u himnu kojim započinje euharistijska molitva, kako ćemo i mi, nešto kasnije u molitvi izreći: 'On, tj. Krist – je dragovoljno trpio nevin za grešnike, nedužan ubrojen u zločince. Njegova je smrt uništila naša zlodjela, a njegovo uskrsnuće donijelo nam opravdanje'“, rekao je dodavši kako su to vrlo sadržajne riječi kojima Crkva zapravo ispovijeda srž svoga vjerovanja.

Mons. Komarica podsjetio je kako je za vjernike vrlo važno ispravno uočiti da je ubijeni i uskrsli Isus Krist definitivni Gospodar i Neba i Zemlje – gospodar nad životom u smrću.

Neuništiva snaga

U nastavku je govorio o tome kako je ova aktualna pandemija koronavirusa pokazala ljudima njihovu vlastitu krhkost, ograničenost, ranjivost i slabost te je razotkrila sve njihove lažne prioritete. „Mi, kao članovi Kristove Crkve u ovoj našoj Domovini, dijelimo zajedno s drugim našim sugrađanima našu sadašnjicu i razmišljamo o našoj zajedničkoj budućnosti. Nemamo opravdanih razloga da zbog naše aktualne – po mnogim egzistencijalnim pitanjima – teške pa i dramatične situacije – samo jadikujemo, a još manje da se dadnemo uvući u beznađe i očaj. Ako barem malo pogledamo u prošlost kršćanstva ne samo u ovoj zemlji, nego općenito – sve od njegovih početaka, onda ćemo ustanoviti da je njemu u svakom vremenu bilo vrlo teško; da je bilo osporavano, trajno napadano. K tome je i sama Crkva na sebe 'natovarila' grijehe svojih vlastitih članova i grijehe drugih svojih suvremenika“, pojasnio je i vjernicima dodatno protumačio kako je Crkva u tijekom cijele svoje 2000-te povijesti – zahvaljujući neuništivoj snazi uskrslog Krista koja joj je zagarantirana „u sve dane do svršetka svijeta“ (Mt 28,20) – po brojnim svojim članovima, njihovoj spremnosti i vjerodostojnosti, ona djelovala spašavajući i ozdravljajući u ljudskom rodu.

„Kao članovi Kristove Crkve u ovoj zemlji – trebamo se – uza svu našu opravdanu ljubav prema našoj slavnoj vjerničkoj tradiciji, truditi više biti otvoreni, zauzeti i znatiželjni glede budućnosti i katolika i nekatolika u ovoj zemlji. Naime, tradicija nema nikakve šanse, ako ona ne razvija više duhovnog blaga u sadašnjosti za današnje ljude, za njihove utemeljene nade, njihove čežnje i potrebe, za njihovu kreativnosti i spremnost za zalaganje oko izgradnje sigurne i svakog stanovnika naše Domovine dostojne budućnosti“, zaključio je.

Manje naroda

U Molitvi vjernika molilo se za razne nakane Crkve, društva i svijeta, uključujući i sve one koji su pogođeni aktualnom dramom pandemije koronavirusa, piše TABB.

Na kraju mise svi su izmolili uobičajenu molitvu, koju vjernici Banjolučke biskupije – već petu godinu – u duhovnom i molitvenom savezništvu s korejskim katolicima mole za katolike u Sjevernoj Koreji i za mir na Korejskom poluotoku.

Za razliku od prošlogodišnje Cvjetnice koja je i u Banjoj Luci, zbog mjera uzrokovanih pandemijom, morala biti proslavljena liturgijskim slavljem uglavnom bez nazočnog sudjelovanja vjernika laika, ove godine su se vjernici okupili, ali u manjem broju. Tako da je u katedrali nazočilo 70-ak vjernika i sedam redovnica.

Misno je slavlje prenosila Radio Marija Bosne i Hercegovine.

T.M.I.,KT