Sinodalni susret profesora i odgojitelja sjemeništa


Članovi Povjerenstva za pripravu Sinode Vrhbosanske nadbiskupije predočili su profesorima i odgojiteljima dosadašnji tijek Sinode.

U Svećeničkom domu Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu, 16. svibnja, okupili su se profesori Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Franjevačke teologije te odgojitelji maloga sjemeništa u Travniku, kao i Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa, Franjevačke bogoslovije i Misijskog međunarodnog sjemeništa Redamptoris Mater u Vogošći, kako bi se upoznali s dosadašnjim tijekom prve Sinode Vrhbosanske nadbiskupije.

Nakon molitve, vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić, pozdravio je 33 nazočna profesora i odgojitelja, zahvalio na odazivu te rekao da je ovakav susret potreba mjesne Crkve jer se „moramo suočiti s izazovima koje proživljavamo“. Dodao je da „nam je cilj što više ljudi animirati kako bismo išli zajedno, jer to i sama riječ 'sinoda' znači“.

„Jedino dobar učenik može biti dobar učitelj. Mi učimo od Učitelja te pokušavamo to prenijeti dalje na ljude. Često smo tužni zbog indiferentizma i vidimo kako je potrebno ljude zainteresirati… Nadam se bratskom ozračju koji će pridonijeti rastu i prijedlozima u korist rada na pripravi za Sinodu“, rekao je kardinal.

Potom je predavanje održao profesor Crkvenoga prava fra Šimo Ivelj koji je govorio o Biskupijskoj sinodi pod vidom „pastoralno-pravnoga značenja“.

U uvodu je odmah postavio pitanje koje su postavljali mnogi i koje i dalje postavljaju: čemu Sinoda i što se njome želi postići?

Objasnio da je njezina svrha zajednički cilj – dobrobit sve biskupijske zajednice. Njezin saziv i cjelokupno održavanje približio je koristeći Crkveni zakonik (kan. 460-466), te Direktorij Apostolorum succesores, kao i instrukciju Ecclesiae imago, Upute u biskupijskim sinodama iz 1997. (5 poglavlje, brojevi 1 do 6).

Poslije fra Šime, dr. vlč. Oliver Jurišić, profesor filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu govorio je na temu Katolički intelektualac. Uz ostalo, istaknuo je da je razlika između kršćanskog i katoličkog intelektualca ta što je „kršćanski“ – kulturološki i širi, a katolički ima definiran teološko-moralni sadržaj koji naučava Katolička Crkva.

Spomenuo je kako je i sam pojam intelektualca postao „termin za vrijeđanja“, ali da bi bilo pogrješno „reći kako je to karakteristično isključivo za nas kao nadbiskupiju“. „Takva je klima u društvu u kojemu živimo i mi smo dio te klime i toga društva gdje zbog sve većeg iseljavanja stanovništva i gubitka vjernika i mi povremeno zapadamo u apatiju i rezignaciju oko smisla i svrhe vlastitoga intelektualnoga rada“, rekao je vlč. Oliver.

Nakon njega generalni tajnik Sinode dr. vlč. Mario Bernadić imao je prezentaciju pod nazivom Presjek dosadašnjeg rada Sinode Vrhbosanske nadbiskupije te prikazao što se sve prošlo od 2012. do danas.

Između ostaloga naglasio je kako je „tek s tri posljednja zasjedanja postignut zadovoljavajući opseg i intenzitet rada“ te je ukazao kako je „potrebno mnogo raditi na poticanju timskoga rada i rješavanja problema“. Predočio je i formirane stručne skupine koje su sada zadužene za pojedina polja rada.

Poslije predavanja bila je mogućnost za raspravu s ponuđenim pitanjima: o tijeku i radu Sinode; sugestije i prijedlozi za unaprjeđenje sinodskoga rada; o mogućnostima suradnje profesora i Povjerenstva za pripravu Sinode Vrhbosanske nadbiskupije.

KT