Stadlerovo u sarajevskoj katedrali


U nedjelju, 8. siječnja, na blagdan Krštenja Gospodinova, u katedrali Srca Isusova u Sarajevu obilježen je Stadlerov dan.

Sveto misno slavlje, kojemu je prethodila krunica,  predslavio je vlč. Josip Knežević, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

U prigodnoj propovijedi vlč. Knežević je naglasio kako je blagdan Krštenja Gospodinova jedna vrsta "mosta" između božićnog vremena i onoga što dolazi 30 godina nakon božićnih Otajstava, a to je Krštenje na rijeci Jordanu. Kazao je kako smatra dobrim napraviti nakon božičinoga vremena ispit savjesti "da bismo vidjeli koji su to duhovni plodovi u našim životima". "Ako kažemo neka je i taj Božić prošao onda smo promašili istinsku bit Božića", kazao je vlč. Knežević te potaknuo na ispit savjesti "kako bismo sljedeći Božić proslavili u duhovnome ozračju i radosna srca".

U nastavku je progovorio o Ivanu Krstitelju koji je upozoravao ljude na njihove grijehe i podjeljivao krštenje za obraćenje od grijeha. Istaknuo je kako se u tu kolonu grješnika uključio i Isus, sveti i bezgrješni, kako bi se solidarizirao s ljudima. Podsjetio je kako Isusu nije bilo potrebno Ivanovo krštenje, ali se dragovoljno ponizio i poistovjetio s ljudima. "No, u tom času Bog Otac potvrđuje Isusovo Božanstvo i svjedoči 'Ovo je Sin moj ljubljeni, u njemu mi sva milina'", dodao je i nadalje progovorio o tome kako je Ivan bio iznenađen i začuđen zbog Isusovog svrstavanja među grješnike. Time se jasno pokazuje da je Ivan bio svjestan tko stoji pred njim.

Na kraju homilije vlč. Knežević je progovorio o "našem krštenju koje je kao klica iz koje trebamo rasti i razvijati se kao pravi vjernici". Naveo je kako se kod današnjih kršćana osjeća zamor, te se čini kao da su postali nezainteresirani za Krista i Njegovu riječ. Stoga smatra da je potrebno govoriti o novoj evangelizaciji i poticati "da se probudimo iz duhovnog drijemeža te da primjerom svoga života mijenjamo svijet".

Na kraju misnoga slavlja na grobu sluge Božjega Josipa Stadlera izmoljena je molitva za njegovo proglašenje blaženim.

M. Andrić, Ž.I., KT