Tropletovi dani kulture - Studijski dan „Potraga za korijenima“


U okviru Tropletovih dana kulture, u subotu, 28. listopada, organiziran je studijski dan pod nazivom Potraga za korijenima, a okupio je 40-ak mladih katolika koji su najaktivniji u mostarskim župnim zajednicama.

Potraga za korijenima, kako javlja troplet.ba, je zamišljena kao jednodnevno studijsko putovanje u kojem će mladi posjetiti povijesne lokalitete i arheološka nalazišta, tragajući za povijesnim korijenima našeg naroda i kulture.

Nakon što je don Krešo Puljić, član Upravnog odbora HKZ Troplet, zazvao Božji blagoslov na sve sudionike, prva postaja obilaska bila je ranokršćanska bazilika u Cimu.

Ostatci bazilike na Crkvinama u Cimu predstavljaju važan arheološki lokalitet iz ranokršćanskog perioda. Na ovom lokalitetu, osim ostataka arhitekture, pronađeni su i vrijedni ulomci kamene plastike, te brojni pokretni nalazi, kao i znatan broj grobnica iz razdoblja kasne antike – ranog kršćanstva, ali i zrelog srednjeg vijeka. Utvrđeno je postojanje reprezentativnog ranokršćanskog sakralnog objekta iz vremena od 4. do 6. st. čiji su ostatci danas najstariji nacionalni spomenik u Mostaru.

Sljedeća postaja je bila na Radimlji, najpoznatijoj nekropoli stećaka u Hercegovini. Ova nekropola pod zaštitom UNESCO-a nalazi se na Vidovu polju, 3 kilometra zapadno od Stoca, uz cestu Stolac – Čapljina. Jedan je od najvrjednijih srednjovjekovnih spomenika u BiH.

Na pohodu znamenitostima stolačke općine kao stručni vodič mostarskoj ekipi pridružio se Ante Vujinović, ravnatelj JU Radimlja.

On je govorio o arheološkim nalazištima, o Daorsonu, glavnom gradu heleziniranoga ilirskog plemena Daorsa, čiji se dobro očuvani ostaci nalaze se u Ošanićima, na uzvisini sjeveroistočno od Radimlje te o Badnju, pećini nedaleko od Radimlje, u kanjonu rijeke Bregave. Tu su otkriveni nalazi iz mlađega paleolitika koji datiraju od oko 13 000 do 12 000 godina prije Krista. Gravirani crtež u stijeni ove pećine predstavlja najstariji spomenik umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

U blizini Radimlje nalazi se i spomenik žrtvama Križnog puta i poraća. Na ovom prostoru završavao jedan od krakova Blajburškog križnog puta a po nekim informacijama tu je stradalo i svoj život završilo oko 10 000 žrtava.

Nešto kasnije gosti iz Mostara su se uspeli na stari Vidoški grad, smješten na brdu Križevac ponad današnjeg središta Stoca. Vidoški grad je svojevremeno bio obrambeni objekt koji svojom veličinom pripada redu najvećih bosanskohercegovačkih utvrđenih gradova. U XVII. stoljeću grad je imao 13 kula i bio je najbolje utvrđen grad u Hercegovini. Povijesno područje – Stari grad Stolac proglašeno je 2003. nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U nastavku su posjetili župnu crkvu Sv. Ilije proroka i tamošnjeg župnika don Rajka Markovića koji im je ispričao o povijesti stolačke župe.

Gosti su zajedno s njim izmolili Anđeo Gospodnji, a potom razgledali župni etnografski muzej i galeriju.

Nakon okrjepe nastavili su putovanje posjetom nekropoli Boljuni, najvećoj u stolačkoj općini. Smještena je u istoimenom zaseoku, u selu Bjelojevići, 15 km jugozapadno od Stoca. Zbog velikog broja i raznolikosti stećaka, njihovih ukrasa i simbola, ali i velikog broja natpisa (njih 19, što je iznimno bogatstvo), nekropola u Boljunima je stavljena pod zaštitu UNESCO-a. Pod jednim od monumentalnih križeva na ovoj nekropoli grob je humskoga vojvode Vlatka Vukovića, koji se kao vojskovođa kralja Tvrtka istakao u bitkama protiv Osmanlija te sudjelovao i u Kosovskoj bitci.

S nekropole su se mostarski župljani uputili ka Potkosi na Dubravskoj visoravni, u galeriji Vjeko Božo Jarak. Umjetnička Galerija je smještena na zemlji predaka don Vjeke Bože Jaraka i darovana na upravu Založbi Kralja Tomislava iz Čapljini. Zbirka sadrži veliki broj djela najpoznatijih hrvatskih likovnih umjetnika. Razgledali su umjetničku postavku uz stručno vodstvo i tumačenje Pere Markovića i Stjepana Šutala, vodećih ljudi Založbe.

Posjetom galeriji studijski se dan završio.

Mladi ljudi koji su se pridružili u potrazi za korijenima nisu skrivali svoje oduševljenje studijskim izletom, a organizatori zadovoljstvo njihovim izraženim zanimanjem i vjeru da će u njima, a preko njih i u drugima, rasti ljubav prema baštini koja nas obvezuje.

KT