U vjernicima dupke ispunjenoj crkvi, na spomendan Sv. Franje Asiškoga, gosta iz Sarajeva predstavio je i pozdravio župnik vlč. Marko Majstorović, spomenuvši kako je predviđena tema promišljanja Gospa – duhovna majka i učiteljica, a na nakanu za majke koje žele a trenutačno im Bog nije dao potomstvo i za sve majke.

Gospina djeca, a ne Evina siročad

Tu je misao vlč. Vajdner je u propovijedi osvijetlio najprije podsjetivši na četiri Marijanske dogme (da je Bogorodica, vazda djevica, bezgrješno začeta te dušom i tijelom uznesena u nebo). Uputio je kako se nigdje ne nalaže da se mora vjerovati kako je Gospa „naša duhovna majka“. „Razlog tomu jest duboko vjerničko iskustvo. Kao što se na crkvi – ako je projektirana napravljena da potiče na religiozno, a ne da liči na silos – ne treba pisati 'crkva', tako i o Gospi nije potrebna posebna definicija da je majka“, istaknuo je Vajdner, te citirao dokument Drugog vatikanskog koncila da je Marija „'uistinu majka udova (Kristovih)… jer je ljubavlju sudjelovala da se u Crkvi rode vjernici, koji su udovi one Glave'. Zato se ona pozdravlja i kao preodlični i sasvim osobiti ud Crkve i njezin tip i najizvrsniji uzor u vjeri i ljubavi, te je Katolička Crkva, poučena od Duha Svetoga, s djetinjom ljubavlju štuje kao preljubeznu majku“ (LG 53).

Naglasio je zatim kako su u ljudskom životu važna krvna srodstva, ali još i važnija ona duhovna. To je vlč. Vajdner ilustrirao slikama iz svakodnevice spomenuvši i riječi ruskog disidenta Aleksandra Ivanoviča Hercena: „…kroz vlastito iskustvo upoznao sam u tančine sve faze obiteljskoga života i uočio sam krhkost krvnih veza; one su čvrste kad ih podržava duhovna veza… a bez toga se raskidaju kod prvog udarca.“

Na tom tragu ocrtao je ljepotu Gospina duhovnog majčinstva te upozorio kako kršćani trebaju ne samo moliti njezin majčinski zagovor nego se i truditi živjeti kao njezina djeca. Odatle je ukazao na Gospinu „učiteljsku“ ulogu koja svoj konačni cilj ima u njezinim riječima upućenima poslužiteljima na svadbi u Kani Galilejskoj: „Što god vam [Isus] rekne, učinite!“ (Iv 2,5). „Učeći od Marije, majke i učiteljice, nastojmo svojim životom odražavati radost Gospine djece, a ne živjeti kao 'Evina siročad'“, poručio je urednik Katoličkog tjednika.

Program Gospinih srijeda

Na kraju mise, tijekom koje je pjevao veliki župni zbor pod vodstvom Danijele Baškarad, vlč. Majstorović blagoslovio je nabožne predmete koje su vjernici donijeli te su izmoljene litanije Gospe Brze Pomoći. Naposlijetku svi nazočni koji su to htjeli mogli su dobiti osobni blagoslov kojega su podjeljivali župnik i vlč. Vajdner.

Ovim misnim slavljem kojemu je prethodila molitva krunice i sveta ispovijed, započele su pobožnosti Gospinih srijeda u Gospinu mjesecu listopadu. Prema planiranomu rasporedu: 11. listopada svetu misu (u 17:00 h) predslavit će vrhbosanski kanonik preč. Marko Zubak te će biti upriličena procesija sa svijećama i slikom Gospe Brze Pomoći; 18. listopada misno slavlje (u 16:00 h) predvodit će vicerektor misijskog sjemeništa u Vogošći vlč. Paolo H. Coelho i tada će biti bdjenje pred Gospinom slikom; a 25. listopada svetu misu (u 16:00 h) predslavit će župnik u zeničkoj župi Sv. Josipa vlč. Davor Topić te će biti upriličeno klanjanje pred Presvetim.

Inače, u župi Uzašašća Gospodinova u Novom Travniku, koju tamošnji vjernici nazivaju "gornjom" od koje je nastala "donja" posvećena Presvetom Trojstvu, osim župnika Marka djeluju i sestre Milosrdnoga Isusa koje su došle iz Poljske: s. Nikodema Rewa i s. Franciszka Kwiatkowska.

KT