Misno slavlje predvodio je glavni urednik Svjetla riječi i meštar bogoslova Bosne Srebrene fra Danijel Nikolić, uz koncelebraciju sedam svećenika, među kojima su bili i provincijal Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić i upravitelj svetišta, tajnik Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Damir Pavić.

Vrijedi spomenuti kako je prije svete mise obavljena pobožnost Sv. Nikoli Taveliću, a bila je i prigoda za ispovijed. Također, za proslavu spomendana, vjernici su se pripremali trodnevnicom, od 11. do 13. studenoga, a mise je predvodio upravitelj svetišta, fra Damir.

Dvanaest Nikolinih "bosanskih" godina 

Na početku sv. mise, fra Danijel pozdravio je braću franjevce i nazočne vjernike, zahvalivši upravitelju svetišta za poziv. U prigodnoj propovijedi progovorio je o prvom hrvatskom svecu, napose ističući njegove kreposti: poniznost, poslušnost, siromaštvo i evanđeosku čistoću. „Iako je poticao iz bogate plemićke obitelji iz Šibenika i imao, gledano ljudskim očima poprilično osiguran svoj život, on je u mladosti bio ponesen idealom Sv. Franje Asiškog, pa je stupio u franjevački red posvetivši se misionarskom i apostolskom radu kao znak služenja Bogu na način da služi najprije čovjeku“, kazao je propovjednik, naglasivši kako ga je to služenje najprije, 1279. dovelo u Bosnu, gdje je 12 godina propovijedao pravu kršćansku vjeru boreći se protiv krivovjerja te je dosta ljudi vratio u krilo Katoličke Crkve.

Nadalje je fra Danijel progovorio o Nikolinu životnome putu, njegov, primjerice, odlazak u Jeruzalem, gdje su franjevci bili dušobrižnici za katolike u Svetoj Zemlji i bili gotovo jedini koji su skrbili o bolesnima, siromašnima i hodočasnicima.

Naučiti cijeniti svoju katoličku vjeru

„Međutim, Nikola se nije zadovoljio samo ispovijedanjem hodočasnika i još malobrojnih vjernika koji su boravili u Jeruzalemu. On je, poput Sv. Franje, htio privući Kristu i one koji ga ne poznaju, a što će ga s još trojicom fratara dovesti do mučeničke smrti na današnji dan prije 634 godine (1391.)“, podsjetio je propovjednik.

Odgovarajući na pitanje: Što možemo naučiti od  Sv. Nikole Tavelića, fra Danijel je potaknuo: „Trebamo naučiti cijeniti svoju katoličku vjeru, po vjeri živjeti i drugima navještati Evanđelje. Trebamo znati i ponekad trpjeti za svoju vjeru. Ima slučajeva u povijesti, ali i danas, da su se neki katolici odricali svoje vjere, otpadali od Kristove vjere iz materijalnih razloga kako bi sačuvali dio svoga materijalnog bogatstva, ili uživali u nekim službama (za vrijeme Turskog carstva, za vrijeme komunizma, zbog poreza u Njemčkoj, Švicarskoj itd.)“, pojasnio je propovjednik, ističući kako su Crkvi i danas iznad svega potrebni hrabri svjedoci – svjedoci koji mijenjaju svijet.

Ne trebamo biti u strahu

„... I kad se ponašamo kako to dolikuje poniznim i istinitim slugama, onda ne trebamo biti u strahu da nas Bog neće svojom ljubavlju spasiti, ma kako god naš život bio težak – da nas neće doista i potpuno ispuniti srećom na kraju kad se nađemo pred njim“, zaključio je fra Danijel.

Na kraju misnog slavlja zahvalu i pozdrave izrekao je fra Damir, pozvavši vjernike na tradicionalno druženje poslije sv. mise.

Liturgijsko slavlje svojim pjevanjem i sviranjem animirali su franjevački bogoslovi.

Podsjetimo, 1939. franjevci su odlučili izgraditi novu Bogosloviju u Sarajevu i veliko zavjetno svetište tada Bl. Nikole Tavelića u naselju Kovačići – Grbavica. U tu svrhu kupili su nogometno igralište kluba SAŠK. Već u kolovozu 1940. blagoslovili su kamen temeljac. Dvije godine kasnije uselili su se u nedovršenu zgradu. Tek jednu akademsku godinu (1944./'45.) služila je i kao bogoslovija. Poslije Drugog svjetskog rata nove su vlasti oduzele zdanje. Više o tome, kao i problemima povrata zdanja i obnove, moguće je pročitati u našoj reportaži.

J.Vr.,KT