Simpozij, kojemu je organizator Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, a suorganizatori Katolički bogoslovni fakultet te Franjevačka teologija u Sarajevu, okupio je 50-ak profesora teoloških učilišta iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Program prvoga dana održan je na KBF-u. Na otvaranju simpozija nazočne je pozdravio Vinko kard. Puljić, nadbiskup metropolita vrhbosanski te veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu. U svojem pozdravu, prvo je svima zaželio sretan Uskrs te izrazio radost jer se okupljanje događa u Sarajevu. Istaknuo je kako susreti obogaćuju, posebno ako su s ljubavlju. Kako se susret događa na „dan Emausa“, kardinal je naglasio da je pravi učitelj samo onaj tko je dobar učenik. Potičući profesore teoloških fakulteta kazao je kako njihova predavanja moraju osposobiti ljude da postanu Isusovi učenici.

Okupljene je pozdravio i dekan KBF-a u Sarajevu, dr. preč. Darko Tomašević koji je podcrtao kako su ovakva okupljanja prilika za bolje međusobno upoznavanje, razmjenu iskustava, jačanje zajedništva, razmjenu iskustava, bolje upoznavanje situacije, te za intelektualno obogaćivanje, kao i za bolje upoznavanje Krista – kroz teološko promišljanje. Zaželjevši svima dobrodošlicu, poželio je da susret bude na duhovno i intelektualno obogaćivanje.

Također, riječi pozdrava uputio je i dekan KBF-a u Zagrebu dr. fra Mario Cifrak koji je podsjetio kako se simpozij održava o 350-toj godišnjici zagrebačkog KBF-a, te u svojem pozdravnom govoru naglasio važnost dijaloga. Osvrnuo se na biblijski tekst iz Markova evanđelja (Mk 9,34) istaknuvši kako je recept za veličinu, biti poslužitelj.

Uslijedilo je prvo predavanje koje je imao dr. Pavle Mijović, profesor na sarajevskom KBF-u, na temu Figura izbjeglica. Ogled iz negativne antropologije. Govorio je o fenomenu izbjeglica te o povijesnom razvoju tog fenomena te istaknuo kako danas postoji 65 miliona izbjeglica. Svoje predavanje temeljio je na razmišljanjima Hannah Arendt i Giogia Agambena koji su teoretizirali o problemu izbjeglica. Naglasio je kako bi svaki čovjek, a time naravno i izbjeglice, trebao uživati sva ljudska prava, što se, nažalost, u praksi i ne ostvaruje.

Nakon njegova predavanja, izlaganje na temu Kako „miš“ može spasiti Bibliju? održao  je dr. Anđelo Maly. Ovim „provokativnim“ naslovom usporedio je arheologa s mišom. Predavanje je naime govorilo o važnosti arheologije, kao i o važnosti poznavanja pozadine Biblije, a tu pozadinu daje arheologija gdje arheolozi poput miša kopaju, njuškaju i čepkraju te time pomažu shvatiti pozadinu Svetoga pisma. Ukazao je na 12 starijih, te dva nova arheološka otkrića koja pomažu razumjeti biblijske tekstove.

Poslije prva dva predavanja uslijedila je kratka rasprava, te pauza, a potom naredna dva predavanja. Prvo je imao dr. Taras Barščevski s KBF-a u Zagrebu, a naslovio ga je Gladni i žedni Riječi. Biblijski tekst između znanstvene egzegeze i svakodnevnih potreba svakodnevnog djelovanja. Govorio je o važnosti promicanja biblijskog apostolata, tj. o važnosti Biblije u pastoralnom djelovanju. U tom kontekstu govorio je o osnutku i djelovanju Biblijskog instituta Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i njegovoj ulozi u promicanju biblijskog pastorala. Na kraju predavanja predstavio je projekt Biblijskog instituta, a to je digitalizacija hrvatske biblijske bibliografije koji je u izradi.

Uslijedilo je predavanje dr. Jakova Rađe s KBF-a u Zagrebu naslovljeno Antropološki pristup teologiji religija – primjer Jacquesa Depuisa. U svom izlaganju je prije svega prikazao korijene teoloških promišljanja ovog važnog teologa koji se bavio odnosom kršćanstva prema nekršćanskim religijama. Depuis se u svojoj teologiji ravnao kroz tri temeljna načela: antropološko, kristološko i ekleziološko.

Nakon predavanja uslijedila je plodna rasprava te ručak, poslije kojega je organiziran studijski izlet u franjevački samostan u Fojnicu, uz posjet Kiseljaku i Gromiljaku.

KT